Jedan dan hrvatskog pravosuđa stoji 7,6 milijuna kuna. Rezultat je to spremnosti države da s 2,8 milijardi kuna na godinu plaća sudsku izvrsnost u radu na 2,5 milijuna predmeta.
U toj cijeni nisu samo plaće sudaca, tužitelja, savjetnika i vježbenika nego i kompletne pravosudne administracije. Kad se bruto cijena za svakog od 10.248 zaposlenih u pravosuđu stavi u razmjer prema visini proračunske stavke, ispada da svaki od zaposlenika godišnje državu stoji 273.000 kuna. Bruto, naravno, jer u toj cijeni je i gradnja novih sudova i zatvora te cijena izmjena zakona zbog kojih se neki sudovi ukidaju, a neki novi stvaraju.
Koliko u takvoj računici stoji jedan sudski spis? Usporedbom milijardi (kuna) i milijuna (spisa) izlazi da jedan spis u prosjeku stoji 1098 kuna. Najskuplji su spisi na Vrhovnom sudu – 2700 kuna, pa onda predmeti iz nadležnosti županijskih sudova – 1649. Više od 1000 kuna stoji spis na kojem radi Državno odvjetništvo – 1207 kuna. Od Visokog trgovačkog suda (1000 kuna je cijena spisa) pa do prekršajnih predmeta cijena spisa je od 521 kune (Upravni sud) do 384 kune u prekršajnim sudovima.
Kad se zna da već godinama broj novih spisa na sudovima ne pada ispod granice od 1,5 milijuna, onda je lako shvatiti da država u startu u novu fiskalnu godinu mora osigurati 1,612 milijardi kuna.
Međutim, omjeri »skupoće« donekle se mijenjaju kad se usporedi proračunska vrijednost pravosudnih dužnosnika u pojedinim institucijama. Recimo, najskuplji je član Državnog odvjetništva – 1,240 milijuna kuna. Visoku cijenu imaju i suci općinskih sudova, 856.000 kuna u odnosu na suce Vrhovnog suda koji po toj računici stoje 3000 manje, 853.000. Nešto više od 700.000 kuna vrijede pravosudni dužnosnici u Visokom trgovačkom sudu, Upravnom sudu, županijski suci i suci trgovačkih sudova te istražitelji i tužitelji iz Uskoka. Na dnu ljestvice su općinski tužitelji i prekršajni suci.
Taj proračunski tretman dijelova pravosuđa ne odgovara do kraja i učinku sudaca. Recimo, na svakog suca općinskog suda na godinu dođe 2107 predmeta. Zatrpani su i suci trgovačkih i Upravnog suda, s 1630, odnosno 1582 spisa na jedan sudački stol. U Vrhovnom sudu 41 sudac godišnje radi na 319 predmeta u prosjeku, a 398 županijskih sudaca bori se s 446 predmeta, svaki.
Od tih brojeva čovjeka može uhvatiti užas; ako ništa drugo, a ono zbog toga što golema većina sudaca pod tim opterećenjem ne bi trebala vidjeti ni sunca ni mjeseca. Jer, strašno zvuči podatak da su općinski sudovi lani u radu imali 1,8 milijuna parnica. Prekršajni suci su u istom razdoblju prevrnuli 662.000 akata. Podaci iz ovogodišnje statistike Ministarstva pravosuđa pokazuju da se upravo grupacije s najvećim opterećenjem najviše pridonijele smanjenju neriješenih spisa. Dakle, spuštanje starih spisa na granicu ispod 800.000 učinak je najviše rada općinskih sudaca (smanjili zaostatke za 5,26 posto), prekršajnih sudova za 19,6 posto, Visokog prekršajnog suda za 36,4 i Upravnog suda za 1,14 posto. Na granici praznih ladica lanjsku su godinu završili i neki dijelovi tužiteljske organizacije.
Proračunska vrijednost pravosudnih spisa i dužnosnika (na godinu)
• Spisi
– Vrhovni sud – 2700 kuna
– Županijski sud – 1649 kuna
– DORH – 1207 kuna
– Visoki trgovački sud – 1000 kuna
– Upravni sud – 521 kuna
– Prekršajni sud – 384 kune
• Pravosudni dužnosnici
– član DORH-a – 1,240 milijuna kuna
– sudac Općinskog suda – 856.000 kuna
– sudac Vrhovnog suda – 853.000 kuna
– sudac Visokog trgovačkog suda, Upravnog suda, Županijskog i Trgovačkog suda te istražitelji i tužitelji iz Uskoka – 700.000 kuna
Broj predmeta po sucu (na godinu)
– sudac Općinskog suda – 2107
– sudac Trgovačkog suda – 1630
– sudac Upravnog suda – 1582
– sudac Vrhovnog suda – 319
– sudac Županijskog suda – 446
