Kazuje nam to 36-godišnji Hvaranin (podaci poznati redakciji) koji je, nakon dugogodišnjeg heroinskog staža, nedavno završio program u terapijskoj zajednici “Susret”, a i sam ima iskustva s terapijama heptanonom i subutexom.
Poručuje stoga kako podržava zahtjeve zadarske udruge za suzbijanje zloporabe droga i pomoć obiteljima ovisnika “Nada”, koja je pokrenula peticiju “Heroin mi je uzeo dušu, a heptanon ono malo što je od nje ostalo”.
U peticiji koju je potpisalo preko 3500 građana traži se, podsjetimo, da se u Hrvatskoj preispitaju i izmijene smjernice za liječenje heptanonom koji je, kako se upozorava, postao legalna droga na koju država troši mnogo novca a problemi ovisnika se ne rješavaju, jer nije definirana svrha, trajanje i rezultati takva liječenja.
– Osobno sam protiv dugotrajne terapije održavanja jer smatram da za većinu ovisnika to nije rješenje. Tek mali postotak osoba treba doživotnu terapiju, a ostali, nakon detoksikacije i ulaska u program održavanja, lijekove trebaju postupno reducirati i doći na nulu – poručuje Hvaranin.
On, kaže nam, pokušavajući se liječiti više puta bio je na zamjenskoj terapiji, a iskustvo mu je pokazalo da se subutexom normalnije funkcionira u svakodnevnom životu nego heptanonom.
Međutim, u zajednicu “Susret” došao je, ipak, na heptanonskoj terapiji, koje se uspio riješiti za mjesec dana.
– Već kući sam heptanon, kojeg mi je prepisao liječnik opće prakse, počeo reducirati, a kada sam stigao u zajednicu uzimao sam šest tableta dnevno i uz pomoć terapeuta za mjesec dana došao do nule. Zajednica odobrava da taj proces u prihvatnom centru traje pola godine i možda je moj period bio prekratak, no dobro sam se osjećao i želio sam krenuti dalje jer na supstitucijskoj terapiji uvijek jedan dio života nedostaje.
Nije to to – kaže nam naš sugovornik, koji je drogu prvi put probao sa 16 godina, s 24 je osjetio prvu fizičku krizu, s 28 je prvi put krenuo na liječenje i sada u 36. godini konačno se može pohvaliti da je završio dvogodišnji program u terapijskoj zajednici.
Iako ukazuju da heptanonski program ovisnike u pravilu drži pod kontrolom i smanjuje stopu kriminaliteta, ni sami liječnici nisu posve zadovoljni tim lijekom i u sve većem broju okreću se novijem lijeku subutexu, odnosno još novijem suboxoneu.
I psihijatar dr. Željko Ključević, voditelj Službe za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje u Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, potvrđuje da je suboxone bolje rješenje od heptanona, zbog manje šanse razvoja tolerancije za taj lijek i manje mogućnosti za zloporabu.
Međutim, kaže on, problem je što ovisnici nekad ne pristaju na taj lijek, nego traže baš heptanon.
– Ne možemo nekome nametati terapiju koju ne želi, pacijent mora biti suglasan. No, ipak uspijevamo povećati broj onih koji uzimaju suboxone, pa u županiji sada polovica ovisnika na programu održavanja koristi taj lijek, a polovica heptanon – objašnjava dr. Ključević.
Ističe i kako njegova služba strogo poštuje smjernice za supstitucijsko liječenje Ministarstva zdravstva i kako vjeruje da to rade i svi ostali liječnici, te stoga ne prihvaća navode da se heptanon generalno dijeli šakom i kapom. No, i njegovo je mišljenje da je za ovisnika bolje da uđe u zajednicu i “skine” se sa zamjenske terapije, no upozorava kako svi to ne mogu.
– Imali smo primjera pacijenata koji su uspjeli napraviti fantastične stvari, ali na žalost to svi ne mogu ili ne žele. Za njih je, dakle, rješenje supstitucijska terapija kojom su ipak znatno promijenili svoj život na bolje u odnosu na period kada su se drogirali – zaključuje dr. Ključević.
