ZADAR – Jučer je u četiri zadarske osnovne škole počeo s ovogodišnjim radom tzv. produženi boravak za najmlađe učenike, rekao nam je pročelnik gradskoga Upravnog odjela za odgoj i školstvo Joso Nekić.
Potvrdio je i da se radi o ukupno 130 učenika, prvašića i samo u jednoj školi na takvoj nastavi je i jedno odjeljenje učenika drugoga razreda. Znači, u OŠ Petra Preradovića, najstarijoj s ovakvom vrstom školovanja, u produženom boravku se našlo 25 učenika, a s ponešto više od po 20 učenika i u školama Stanovi i Zadarski otoci.
U Školi “Kruno Krstić” rade čak tri odjeljenja u produženom boravku, dva s prvašićima, a jedno s učenicima drugog razreda. Tamo je gotovo 70 takvih učenika. Očito je da su roditelji čije mjesto stanovanja gravitira Arbanasima pokazali najviše zanimanja za produženi boravak svoje djece u školi.
Toliki broj učenika u tolikom broju škola se smatra nedovoljnim i začudno je kako zadarski roditelji osnovaca nisu imali više interesa za ovakav suvremeniji način školovanja svoje djece. Tako se desetljećima školuju osnovci diljem Europe, što znatno rasterećuje roditelje, osobito zaposlene. Kod nas se krenulo polako, prvo s prvašićima, ali pokazalo se da to zanima samo mali dio roditelja. Nekima vjerojatno ne odgovara plaćanje te usluge 500 kuna na mjesec, pa iako za taj novac dobivaju mnogo više. Jer, pod produženim boravkom se podrazumijeva da će dijete boraviti u školi pod nadzorom od osam ujutro do 17 sati popodne.
U tome devetosatnom vremenu dijete pohađa razred kao i svi ostali učenici, ali i poslije redovne nastave ostaje u školi, gdje uči, piše domaće zadaće, igra se, a i dobiva redovne obroke. Kući ta djeca mogu i bez knjiga, tako da roditelji ne moraju doma s njima raditi domaće zadaće, što im znatno olakšava svakodnevicu. Inače, tzv. cjelodnevni boravak djece u školi financijski stoji znatno više od 500 kuna, ali razliku snosi Grad Zadar.
– Ovaj način školovanja je zamišljen i stoga da se mala djeca nakon vrtića lakše prilagode, nauče kako se uči i kako se pišu domaće zadaće, ali i da se rasterete roditelji, kazao nam je, među ostalim, pročelnik Nekić, koji smatra i da su djeca u školi sigurna s njihovim učiteljima dok su roditelji na poslu. Ona su zaštićena sve dok roditelji ne dođu po njih.
Zašto zadarski roditelji nisu pokazali više zanimanja za ovaj način pohađanja škole teško je kazati, dok su, s druge strane, škole bile spremne za veći broj učenika, jer su to danas u mogućnosti s obzirom da imaju više radnoga prostora.
