Hrenovke, mesni naresci i paštete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadrže mnogo više kancerogenih aditiva, masti i vode nego što je dopušteno zakonom. Ovlašteni laboratoriji za provjeru ispravnosti hrane otkrili su Jutarnjem da se prilikom pretraga najčešće otkriva povećana količina polifosfata i natrijevog nitrita – emulgatora koji uzrokuju rak i uništavaju kalcij u kostima, zbog čega su posebno ugrožene trudnice i djeca.
Nema hranjivu vrijednost
Znak da je proizvođačima cilj isključivo zarada je povećana količina masti i vode, pogotovo u hrenovkama, kobasicama i salamama. Osim što takva hrana nutricionistički gotovo bezvrijedna, predstavlja opasnost za zdravlje.
– Zna se da meso koje se koristi za kobasice, paštete i druge mesne prerađevine staro do nekoliko godina i riječ je o ostacima iz klaonica. Međutim, mnogo je veći problem nešto drugo: ti proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita. Natrijev nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim učinkom. Osim toga, ti emulgatori izvlače kalcij iz kostiju što može dovesti do osteoporoze ili u slučaju trudnica do nepravilnog razvitka fetusa. Često se u proizvodima koji moraju imati 50 posto svinjskog i 50 posto goveđeg mesa, nalazi i do 80 posto svinjskog mesa koje je jeftinije – tvrdi dipl. ing. Dario Lasić, nutricionist i voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Najgore je, tvrdi, što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju, pa nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.
Starost mesa u mesnim prerađevinama je, kaže Lasić, također nemoguće utvrditi jer u Hrvatskoj nema za to opremljenih laboratorija. Sudeći prema rezultatima laboratorijskih istraživanja, u hrenovke, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa. Takva hrana se, prema zakonu, mora vratiti proizvođaču ili se uništiti spaljivanjem.
Hrenovke u vrtiću
No, mesni ostaci ipak završe na tržištu jer inspekcije nisu usklađene i kontrola obuhvaća samo mali broj uzoraka.
– Imali smo slučaj da je u jednoj vrsti hrenovki bilo samo 10 posto bjelančevina. To znači da je u njima mnogo više masti i vode nego što smije biti, ali i više polifosfata i drugih aditiva. Naš je zadatak da napismeno upozorimo Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva na prekršaj, što smo i učinili, a dalje je sve na njihovoj inspekciji. Uglavnom, opasno je jesti mnogo takve hrane – upozorava Lasić. Najgore je što mnoga istraživanja potvrđuju da paštete i hrenovke najčešće jedu upravo djeca, a do prije dvije godine takva je hrana bila najčešća upravo u vrtićima.
66 posto veći rizik od raka želudca
Istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je da česta konzumacija mesnih prerađevina poput salama ili hot-dogova povezana s većim rizikom obolijevanja od raka jajnika, želuca, crijeva i pluća, a sumnja se da i oštećuju DNK. Šansa za oboljenje od raka želuca svakodnevnom kozumacijom tih proizvoda povećava za 66, a raka pluća za 16 posto. Trudnicama se savjetuje da potpuno odustanu od salame i kobasica, jer će u suprotnome dijete imati gotovo dvostruko veći rizik da oboli od raka na mozgu. Opasnost od deformacije fetusa je veća za 30 posto jer aditivi uništavaju kalcij.
