U Hrvatskoj će za dvadeset godina biti oko 750 tisuća stanovnika manje nego što ih je bilo 2001. godine, što znači da će nestati grad veličine Zagreba, a zemlja će se vratiti na broj stanovnika koji je na današnjem državnom teritoriju živio davne 1928. godine!
Zbog veće stope smrtnosti nego rodnosti, svakog sata Hrvatska broji tri stanovnika manje, a u odnosu na 2010. godinu, 2031. godine bit će nas manje za 633.780. Vrlo zanimljiv detalj u budućoj strukturi stanovništva je i migracijski faktor, odnosno očekivanje da će u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju doći do bitnih promjena u migracijskom obrascu, odnosno da će iz Hrvatske sve više odlaziti mladi stručnjaci, u zemlju useljavati umirovljenici iz bogatijih zemalja.
Znanstvenom analizom projekciju stanovništva do 2031. godine izradio je dr. Ivo Nejašmić, profesor na Odjelu za geografiju zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a njegovu studiju “Kamo ide Hrvatska?” objavio je Centar za politološka istraživanja.
Dr. Nejašmić upozorava da je uz demografsko izumiranje koje će biti glavno obilježje stanovništva u Hrvatskoj sljedećih dvadeset godina drugi zabrinjavajući moment veliki rast indeksa starosti, to jest činjenica da će 2031. godine osoba iznad 60 godina biti za 370.000 više nego što ih bilo 2001. godine.
Najugroženija Lika
– Indeks starosti, odnosno broj starijih iznad 60 godina na 100 mladih iznosit će 2031. godine čak 169. Na dva mlada stanovnika do 19 godina dolazit će 3,4 stara stanovnika iznad 60 godina. Što to znači za budućnost Hrvatske mogu posvjedočiti krajevi koji već sada imaju takve demografske značajke.
Demografski najugroženija hrvatska županija, Ličko-senjska, imala je 2001. godine indeks starosti 145,7, a Hrvatska će, dakle, u doglednoj budućnosti imati još nepovoljniji sastav stanovništva prema dobi nego što je posljednji popis zabilježio u njezinim demografski najugroženijim područjima – upozorava dr. Nejašmić te upozorava kako će porast broja i udjela stare populacije dodatno opteretiti razne društvene fondove, mirovinski, socijalni, zdravstveni… Brojčano smanjenje i starenje radnoga kontingenta dovodi u pitanje brži gospodarski razvoj zemlje.
Također, Nejašmić predviđa kako će Hrvatska, s ulaskom u EU, vrlo vjerojatno postati second home za zamjetan broj bogatijih europskih umirovljenika, dok će istodobno iz zemlje odlaziti mladi obrazovani ljudi. – Dolazak umirovljenika sa Zapada povećat će ukupan broj stanovnika, po kriteriju usual residence, ali će još više pogoršati dobnu strukturu stanovništva odnosno relativno smanjiti fertilni kontingent.
Posebice se to odnosi na mlade žene od 20 do 29 godina. Taj najplodniji dio stanovništva u trideset godina smanjit će se za više od trećine, pa pučki rečeno, u Hrvatskoj naprosto neće imati tko rađati – objašnjava Nejašmić. Crna demografska perspektiva ne bi se osjetno promijenila ni kad bi se poduzele snažnije mjere pronatalitetne politike i dogodilo čudo, pa natalitet porastao jer će buduća (bio)reprodukcija biti pod snažnim utjecajem starenja stanovništva, odnosno disproporcije između velikih dobnih skupina.
Svake godine nestaje po jedan Dubrovnik Hrvatska će tako zbog biološke depopulacije, odnosno veće smrtnosti nego rodnosti prosječno svake godine gubiti 25.224 stanovnika ili grad srednje veličine Dubrovnika. U 21. stoljeću doći će, naime, do obratnog procesa nego u 20 stoljeću. Od 1900. do 2001. godine porast stanovnika na ovom području bio je čak 40 posto, a do kraja 21. stoljeća očekuje se veće smanjenje nego što je iznosio porast u prošlom stoljeću.
