Hrvatski sabor trebao bi tijekom dana izglasati rebalans proračuna kojim će se umjesto smanjenja rashoda i obuzdavanja rasta državnog deficita, on povećati na 14 milijardi kuna. I dok se vladajuća garnitura pravda kako je to bio jedini način da se ne režu plaće i mirovine, oporba ističe kako se rebalansom Hrvatska gura u “dužničko ropstvo”.
Statistika pokazuje stvarno stanje stvari. Hrvatska šesti kvartal za redom bilježi pad gospodarskog rasta, a prema posljednjim prognozama ni izuzetna turistička sezona neće puno popraviti stanje u državnoj blagajni. Ukoliko se stanje u proračunu ne popravi značajnije do kraja studenog, Hrvatska će morati potražiti međunarodnu pomoć.
Neki su analitičari još početkom gospodarske krize zazivali dolazak MMF-a i međunarodne financijske pomoći, na što su iz Vlade odgovarali kako to Hrvatskoj ne treba. Naši susjedi, Srbija i BiH nisu se previše odupirale i obje su od toga profitirale. Istina MMF s novcem donosi i nekakve stroge zahtjeve koje postavlja kao uvjete, no ako oni na kraju donesu pozitivnu bilancu u državnom proračunu i pokretanje gospodarskog rasta, većina bi bila spremna pregristi ih.
Međutim, činjenica je kako Vlada unatoč najavama nije uspjela pokrenuti strukturne promjene koje su trebale smanjiti državnu potrošnju i pokrenuti državne investicije. Kako piše Novi list, umjesto da država bude pokretač oporavka i svojim investicijama pomogne gospodarstvu, Vlada se rebalansom odlučila smanjiti proračunske prihode, a povećati rashode. Očito je kako Hrvatskoj treba netko izvana tko se ne bi libio povući drastične poteze i napraviti nužne rezove. MMF ne poznaje socijalnu osjetljivost, već priznaje samo konkretne brojke, a one su u Hrvatskom slučaju poražavajuće.
Ukoliko se Vlada zaista odluči za potez očajnika, i potraži MMF-ovu pomoć Hrvatsku očekuje dodatno stezanje remena, prije no što stvari mogu krenuti na bolje. Najvjerojatniji bi u tom slučaju scenarij bio povećanje PDV-a na 24 posto, čime bi se potaknu izvoz i inozemna proizvodna ulaganja. MMF-ovi stručnjaci pred Vladu bi stavili težak zadatak suzbijanja korupcije i sive ekonomije koja godišnje iz državnog proračuna odnese milijune.
Zanimljivo je da su suzbijanje korupcije i sive ekonomije te poticanje izvoza i ulaganja dijelovi Plana gospodarskog oporavka koji je u proljeće predstavila premijerka Jadranka Kosor. No, do sad je taj Plan polučio veoma malo rezultata. Ukidanje kriznog poreza i promjena poreznog sustava nisu toliko poboljšali financije građana da bi pokrenuli domaću potrošnju, a uvelike su smanjili prihode u državni proračun. Čak je i Svjetska banka, koja je prvotno pohvalila Plan gospodarskog oporavka, kritizirala Vladu što nije iskoristila rebalans za drastičnije rezove.
U svakom slučaju, Hrvatsku očekuje teška jesen i zima. Olakšanje možemo očekivati tek sredinom sljedeće godine, gotovo godinu dana nakon naših prvih susjeda.















