ZAGREB – Građani Zagreba mogu se pohvaliti najvećim BDP-om i najvećim plaćama u državi, najvećim prirezom i najbogatijim gradskim proračunom, ali i najvećom zaduženošću.
Grad Zagreb sa 6,9 milijardi kuna duga najveći je dužnik od svih hrvatskih gradova: prosječni Zagrepčanin tako danas duguje oko 9000 kuna ili gotovo 11 puta više od stanovnika Dubrovnika. Očekuje se da će taj dug narasti do kraja godine sve do 10.000 kuna po stanovniku, zbog novih kredita koje je prisiljen dizati posrnuli gradski komunalni holding.
Zbog rasta kamata, rate kredita rastu, a prihodi se smanjuju. Najveći hrvatski gradovi počeli su se prilagođavati životu u krizi, ali najveći rezovi tek ih očekuju.
Rezove u potrošnji koje su dosad provele gradske vlasti pokazuje i naša anketa, uglavnom su zahvatili infrastrukturne projekte, zbog čijeg će smanjenja hrvatski gradovi u budućnosti imati manje sportskih dvorana, vrtića, škola i asfaltiranih ulica. No, na prave rezove – a to je ponajprije smanjenje velikog broja zaposlenih u gradskim upravama – gradonačelnici se još nisu odlučili. Malo koji od njih dosad se odlučio i na smanjenje drugih rashoda, poput onih za plaće i socijalu.
Prema istraživanju koje je proveo Anto Bajo s Instituta za javne financije, u 20 hrvatskih županija, 126 gradova i 430 općina 2008. bilo je zaposleno više od 66.000 radnika. Pritom je njih 37.000 radilo u lokalnim upravama, a više od 29.000 u komunalnim poduzećima. Dosad se broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u prosjeku povećavao za oko dvije tisuće na godinu, što pokazuje u kojoj je mjeri lokalna samouprava bila poželjno radno mjesto za prosječnog građanina. No, kriza će tome prije ili kasnije stati na kraj.
– Štednja u gradovima morat će zahvatiti i kadrove jer jedinice lokalne samouprave neće više moći financirati ovako velik broj zaposlenih – rekao je Zdeslav Šantić, analitičar SG-a Splitske banke.
Suglasnost Ministarstva
Tek će sljedeća godina, tvrdi, biti prava “godina istine” za hrvatske gradove.
ZADAR – 2023 kune duguje svaki Zadranin
Zadar duguje 22,5 milijuna eura: od toga 18,5 milijuna eura za gradnju sportske dvorane i bazena, a ostatak je jamstvo Vodovodu za gradnju ratnog vodo- crpilišta Golubinka. Ove godine u proračun je stiglo čak 30 milijuna kuna manje od predviđenog: smanjene su plaće i ukinute božićnice, kresanje je potom zahvatilo naknade za bebe, poskupjeli su vrtići i smanjen je broj stipendija. Gradonačelnik ipak obećava: nema poskupljenja ni uvođenja prireza.
