ISLAM GRČKI/ SMILČIĆ / BENKOVAC – Problem povrata svih ljudi koji se žele vratiti svojim domovima Hrvatska mora riješiti, ne zato da bi neopterećena ovim problemom ušla u Europsku uniju, već zbog sudbina ljudi koji su stradali i koji se godinama pokušavaju vratiti. Svi predstavnici vlasti moraju biti svjesni da se iza svakog zahtjeva, iza svakog urudžbenog broja nalazi sudbina jedne obitelji. Ne smijemo dopustiti da birokratska bešćutnost stane na put rješavanju njihovih problema. Možda u formalnom smislu državna uprava i nije uvijek odgovorna za dugotrajnost postupka, ali – pomozimo ljudima. Naš cilj mora biti da se svaki čovjek vrati svom domu. O tome se vode razgovori s državnim vodstvom Srbije i BiH, i tu nema kalkulacija, mi moramo naći najbolje rješenje. Nije dovoljno izgraditi zgrade, od zgrada se ne živi. Mi moramo riješiti pitanje zaposlenja, poručio je Predsjednik Republike dr. Ivo Josipović na okruglom stolu o pitanjima pomirbe, povratka izbjeglica i lokalne integracije kojeg je UNHCR organizirao u Gradskoj knjižnici u Benkovcu.
Ozbiljno razgovarati s Kosor
Predsjednik Josipović prethodno je, zajedno s potpredsjednikom Vlade Slobodanom Uzelcem, posjetio dvije povratničke obitelji u Islamu Grčkom, obitelj Stevana Kožula i obitelj Zorana Kožula te je obišao obitelj Slavice Kolak, nekadašnje izbjeglice iz BiH, koja živi u Smilčiću.
– Godinama pokušavam legalizirati svoju kuću. Čak sam i kaznu platio zato što je izgrađena bez građevinske dozvole. Točno, izgrađena je bez dozvole, ali to je bilo 1976. godine kada je Skupština općine Benkovac imala politiku da se ljudi izmjeste iz centra i nitko dozvolu nije spominjao. Imam 1.654 metra četvorna zemlje i traže od mene da ju otkupim za 33.000 kuna, dok su drugi otkupljivali do 1.500 kvadrata za po jednu kunu. Čiji sam ja sin, čiji sam ja državljanin?, rekao je Stevan Kožul koji se u Islam Grčki vratio prije dvije godine i od tada je za prikupljanje 40-ak dokumenata potrebnih za legalizaciju obiteljske kuće platio, kakao sam navodi, minimalno 15.000 kuna.
– Kuća još nije legalizirana. Čekam da geometar obavi svoj posao, ali za to treba skupiti 4.000 kuna, a mi novca nemamo, nemamo pravo na socijalnu pomoć, a za mirovinu još nisam, kazao je Stevan Kožul.
– Država mora voditi računa o ljudima poput našeg domaćina, procedura mora biti jednostavnija i brža i nema nikakvog razloga da se predmet rješava godinama. Ja ću ozbiljno razgovarati s predsjednicom Vlade da vidimo kako da se procedure ubrzaju, jer je u interesu i hrvatske Vlade da se ovakve stvari ne događaju, kazao je Josipović.
Obitelj Zorana Kožula jedna je od tri mlade obitelji s djecom koje su se vratile u Islam Grčki, kazao je Zoran Kožul čija je supruga nekadašnja izbjeglica iz BiH.
– Život je bio težak, ali uspjeli smo regulirati pravo na obnovu, imao kuću, tu je obitelj, potrebno je samo još malo više rada, pa da steknemo mehanizaciju kojom ćemo obrađivati 7 hektara zemlje, kazao je Zoran Kožul koji se bavi proizvodnjom voća i povrća, vlasnik konobe u kojoj je domaćom rakijom počastio i predsjednika Josipovića.
Zoran Kožul je istaknuo kako je potrebno da se u Islamu čim prije otvori osnovna škola, makar za samo prva četiri razreda.
– Ima slučajeva koji su zaista sramota za hrvatsku državu, i država mora pronaći načina da se ubrza rješavanje problema ljudi koji ne žive dostojan život, a imamo i boljih primjera gdje se ljudi vraćaju, obnavljaju aktivnosti, i to je za pohvalu. Očito je da se može, ali može se i bolje od tog dobrog, jer je i to dobro samo relativno. Očekujem da ćemo svi zajedno napraviti potreban napor u onim situacijama koje su loše, gdje postupci traju godinama i gdje vidimo da se ljudi šikaniraju i da se takvi postupci više ne događaju. Tek ako ljudi vide da ovdje mogu živjeti, da nema zapreka, onda će se vratiti. Ono što je dobro, a što su svi ljudi ovdje istaknuli jest da nema sukoba, da nema nasilja. To je pohvalno za Hrvatsku, to je pohvalno za Hrvate i za Srbe, i siguran sam da će se ti dobri odnosi i dalje razvijati, istaknuo je Josipović.
Kritika lokalnoj samoupravi
Josipović je posjetio i obitelj Slavice Kolak, nekadašnje izbjeglice iz BiH koja danas s petero djece živi u Smilčiću i čiji se suprug liječi od PTSP-a.
– Na socijalnoj smo pomoći, moj suprug teško radi na crno da nas sve prehrani. Socijalna skrb koju dobivamo od Centra u Benkovcu dostatna je samo za podmirivanje režija. Željeli smo otvoriti dućan, želimo raditi, u našoj kući je planiran poslovni prostor, no kuća je vlasništvo države, pa to nije bilo moguće. Kuća još nije na nama i to je problem, požalila se Slavica Kolak na što je Josipović ustvrdio kako postoji pravni mehanizam kojim se može riješiti pitanje dobivanja dozvole za obavljanje djelatnosti unatoč tome što je kuća u državnom vlasništvu.
– Ovo je prijelomni trenutak za hrvatsku i za srpsku zajednicu da se krene s kvalitetnijim programom, možda neće biti toliko financijski zahtjevniji, ali sigurno treba pokazati više dobre volje, osobito kod lokalne samouprave na koju se, žale i Hrvati i Srbi. To je važna tema o kojoj će Vlada morati razmisliti. Rečeno mi je da se tek manji broj Hrvat odlučio vratiti u BiH. To je jednim dijelom uzrokovano i time što su ovdje našli svoj dom, možda govori i o kvaliteti programa zbrinjavanja ovdje. Postoji i pitanje je li dobra politika povratka koja se provodi, ali o tome treba razgovarati na individualnoj razini. Neke su sudbine vrlo teške i ne smije biti načelnih programa po kojima bi svi morali ići tamo ili ovamo. Ljudi moraju moći birati gdje žele ići, birati ići tamo gdje im je bolje. Čelništvo Republike Srpske je dalo jamstva da se ljudi mogu vratiti i sudjelovati u političkom životu. Osjećaji ljudi su ambivalentni, ti ljudi vole svoj kraj, no neki su, međutim, našli i novi život u Hrvatskoj. Bit će onih koji će odlučiti otići i onih koji će odlučiti ostati, ali najvažnije je da granica ne bude zid, da ljudi slobodno dolaze, da koriste svoju imovinu, da mogu raditi na svojoj zemlji, da ostvare sva ljudska i građanska prava. Ključno je da svugdje primjenjujemo iste kriterije i da svima omogućimo povratak, a na njima je odluka, poručio je predsjednik Josipović.
