Adekvatnost kapitala je mjera koja u odnos stavlja jamstveni kapital banke i rizikom ponderiranu aktivu banke. U širem smislu adekvatnost kapitala prikazuje sposobnost banke da apsorbira gubitke nastale lošim plasmanima, što znači da što je veća adekvatnost kapitala vjerovnici tj. štediše banke su sigurniji.
U više navrata većina stručnjaka u Hrvatskoj isticala je stabilnost bankarskog sustava te dobru kapitaliziranost hrvatskih banaka.
Zbog nove metodologije obračuna adekvatnost kapitala hrvatskih banaka nedavno je povećana za 2,5% u odnosu na kraj 2009. godine. Istovremeno je HNB propisao i veću razinu minimalne adekvatnosti kapitala, koja od 31. ožujka 2010. Godine iznosi 12% u odnosu na dosadašnjih 10%.
Država Adekvatnost kapitala, %
Srbija 21,4%
Turska 20,1%
Hrvatska 18,9%
Bugarska 17,6%
Makedonija 16,4%
Ukrajina 15,3%
Rumunjska 14,7%
Latvija 14,3%
Češka 13,4%
Poljska 13,3%
Mađarska 12,9%
Španjolska 9,7%
Italija 8,2%
Izvor: centralne banke, DB research, moj-bankar.hr
Hrvatske banke dobro kapitalizirane
Usporedbom adekvatnosti kapitala regije i nekih razvijenijih zemalja možemo reći da su banke u nas dobro kapitalizirane sa stopom od 18,9%. To bankama omogućava relativno veliku moć apsorbiranja potencijalnih gubitaka, što bi trebalo umirujuće djelovati na hrvatske štediše. I zemlje regije veoma dobro stoje po stopi adekvatnosti kapitala u odnosu na razvijenije zemlje.
Od zemalja uzetih u razmatranje u ovoj analizi najvišu stopu adekvatnosti kapitala ima Srbija sa stopom od 21,4%, a slijedi Turska sa stopom od 20,1%. Hrvatska se na ovoj tablici našla na trećem mjestu sa već spomenutom stopom 18,9%. Slijede Bugarska, Makedonija i Ukrajina, sve sa stopom većom od 15%.
Na samom začelju nalaze se španjolske i talijanske banke koje imaju relativno niske stope ispod 10%.
Povećanje stope adekvatnosti kapitala
Prema sadašnjem planu Baselskog komiteta za nadzor banaka adekvatnost kapitala banaka morati će se u budućnosti povećavati, počevši od 2012. Godine. Kako bi to bio prilično veliki udar na banke dopustiti će se razdoblje prilagodbe od 10 do 20 godina kako bi banke uspjele ispuniti zahtjev za povećanjem adekvatnosti kapitala. To bi trebalo značajno utjecati na sigurnost bankarskog sustava i pomoći u sprečavanju velikih bankovnih gubitaka koji su nedavno uzrokovali svjetsku gospodarsku krizu.
Ostaje nada da će i dobro kapitalizirane hrvatske banke biti u mogućnosti u većoj mjeri financirati gospodarstvo koje bi nadajmo se uskoro trebalo polako početi pokazivati znakove oporavka i izlaska iz krize. Tu ionako tešku zadaću gospodarstvo ne može ispuniti bez kvalitetnog i povoljnog financiranja.
