Ukoliko referendum bude pozitivan pred nama je svijetla budućnost ne samo za Sloveniju, nego i za Hrvatsku i cijelu regiju – rekao je Pahor glasujući.
Referendumsko pitanje glasi: Jeste li za to da se usvoji zakon o rafifikaciji arbitražnog sporazuma između vlade Republike Slovenije i vlade Republike hrvatske koje je izglasao državni parlament na sjednici 19. travnja 2010. godine?
Odbacivanje sporazuma bila bi teška pljuska premijeru Borutu Pahoru i njegovoj vladajućoj koaliciji kao glavnim zagovornicima tog sporazuma.
Također se procjenjuje da bi takav ishod negativno odjeknuo i u Bruxellesu.
– Negativan ishod predstavljao bi radikalizaciju, to bi bila Slovenija koju do sada nismo upoznali – izjavio je jučer Samuel Žbogar, slovenski ministar vanjskih poslova koji je također naglasio kako će se pregovori s Hrvatskom nastaviti i u tom slučaju.
Među diplomatima Europske Unije ovih se dana osjeća nervoza zbog slovenskog referenduma o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom.
Iako se nitko iz EU ne želi službeno miješati u slovensku kampanju, prijatelji proširenja EU strahuju da bi, u slučaju odbijanja referenduma u Sloveniji te ponovne blokade hrvatskih pristupnih pregovora, posljedice po slovensko-hrvatske odnose mogle biti goleme, a daljnjem proširenju EU zadao bi se težak udarac.
Naime, proširenje EU ionako se odvija presporo, a nakon ulaska Hrvatske u EU, ne očekuju da u sljedećih deset godina bilo koja druga država regije postane članica. Stoga bi ponovno slovensko blokiranje Hrvatske trebalo biti loša vijest za cijelu regiju Zapadnog Balkana.
Blokiranje susjeda
Ta bi vijest vjerojatno razveselila protivnike proširenja, pogotovo u Njemačkoj i Nizozemskoj. Za očit zastoj u procesu proširenja EU ionako se među glavnim razlozima navode, uz neispunjavanje nekih uvjeta od država kandidata, i zloupotreba bilateralnih odnosa kako bi se blokirao napredak susjeda.
Pritom se misli na Sloveniju koja je blokirala Hrvatsku, ali i na Grčku koja i dalje blokira Makedoniju. Zato se sada predlaže da se mogućnost veta zbog bilateralnih problema za buduće članice EU ukine kada je riječ o pregovorima sa susjednim državama.
Na pitanja kako će se EU ponašati ako slučajno Slovenci na referendumu kažu ne arbitražnom sporazumu, u Bruxellesu nitko ne želi dati službeni odgovor. U većini slučajeva odgovor je da se “ništa neće dogoditi jer Slovenija nema nikakvih razloga blokirati Hrvatsku”.
U Bruxellesu cijene to što je Hrvatska bila suzdržana i nije reagirala na često neprimjerenu i neprihvatljivu retoriku koja se čula tijekom kampanje u Sloveniji. Takvo ponašanje Zagreba u Bruxellesu nazivaju “mudrim”.
Moguća dobra vijest
Iz diplomatskih se izvora doznaje da je još prije nego što je referendum u Sloveniji zakazan, bilo pokušaja iz Europske pučke stranke (EPP) da se utječe na vođu slovenske oporbe Janeza Janšu da ne vodi kampanju protiv sporazuma s Hrvatskom jer će to imati posljedice i za imidž njegove stranke u ovoj europskoj skupini pučkih stranaka. Europski su pučani, naime, podržali sporazum Hrvatske i Slovenije.
U slučaju da referendum uspije, to bi bila dobra vijest jer bi time u Sloveniji vjerojatno bio izbjegnut referendum o ratifikaciji ugovora o pristupanju Hrvatske EU. Hrvatska, naravno, mora riješiti preostale probleme, poput suradnje s Haaškim sudom, reforme pravosuđa i restrukturiranja brodogradilišta.
U Bruxellesu ipak ne isključuju mogućnost novih komplikacija u procesu pristupa Hrvatske EU zbog Slovenije. Ipak, procjenjuje se da će Slovenija, odluči li i dalje postavljati prepreke Hrvatskoj, to činiti samo ako procijeni da će joj druge države to dopustiti kao što su joj dopuštale prošle godine.
Iako je tada Slovenija bila pod snažnim kritikama drugih članica EU, ta blokada je odgovarala protivnicima proširenja Europske Unije.
















