Kataklizmički val, koji je zahvatio Zemlju, se nastavlja – nakon katastrofalnih potresa na Haitiju i Čileu, te onih na Filipinama, u Kirgistanu i Turskoj, u noći sa srijede na četvrtak zatresao se i Tajvan, a abnormalno visoki valovi u blizini francuske obale oštetili su kruzer na kojem su poginule dvije osobe, njemački i talijanski državljanin, dok ih je 14-ero teško ozlijeđeno.
Tri snažna vala visoka preko osam metara nedaleko od luke u Marseillesu udarila su u prednji dio broda “Louis Majesty” i razbila prozore. Kruzer s 1790 putnika i 580 članova posade putovao je iz Barcelone u Genovu, a prestravljeni putnici kasnije su izjavili kako je sve nalikovalo prizorima iz “Titanica” – valovi su ušli u kabinu i nosili sve pred sobom, stolove, stolice, tepih s poda je počupan, voda je curila sa stropova u potocima…
Prve informacije iz Francuske govore kako je riječ o valovima koji su poznati pod nazivom “freak waves”, koje stvaraju kombinacije jakih struja i snažnih vjetrova.
Da su vjerojatno oni uzrok nesreći potvrđuje i dr. Nenad Leder s Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, objašnjavajući kako takvi valovi nisu česti, ali su se uz zapadnu obalu Francuske već pojavljivali.
– Za sada nemam egzaktnih podataka, ali vjerojatno je da je riječ o “čudnim” valovima, s kojima naši pomorci već imaju iskustva. Teoretski, veliki val može uzrokovati i tsunami, koji nastaje kao posljedica potresa, vulkanske aktivnosti ili pada meteora.
– Međutim kod tsunamija bi se radilo o izoliranom valu, a prema snimkama iz Francuske čini se da se radi o više površinskih valova – objašnjava dr. Leder.
“Freak waves”, dodaje, na Jadranu do sada nisu zabilježeni, no iznimno visokih valova je ipak bilo.
– Hrvatski hidrografski institut je do sada u dva navrata zabilježio valove visine preko deset metara, oba puta na Sjevernom Jadranu, a nastali su kao posljedica ciklone iz Sjeverne Afrike.
– Prvi put je to bilo 1978. godine kada smo evidentirali val od 10,8 metara, a 1986. izmjereno je 10,2 metra. Prije toga smatralo se kako valovi na Jadranu ne prelaze pet metara, a nakon ovih mjerenja tim su visina valova prilagođene i naftne platforme – napominje dr. Leder.
Tsunamija u Jadranu, kaže dr. Leder, u posljednjih 50 godina, koliko Institut, na pet točaka, obavlja mjerenja, nije bilo.
– Međutim, ni to nije nemoguće, ako se dogodi jači potres. Podsjećam na potres u Dubrovniku 1667. godine, koji je, prema dostupnim podacima, bio jačine oko sedam stupnjeva po Richteru, a zapisi govore o velikom valu nakon toga. Ne znamo točnu visinu tog tsunamija, no čim je to zabilježeno pretpostavljamo da se radi o minimalno metru – kaže dr. Leder, napominjući kako je najveća visina vala nakon potresa na svijetu iznosila čak 30 metara.
