ZADAR – Prošlog petak je na Sveučilištu u Zadru doktorsku disertaciju obranio je mr. sc. Mateo Bratanić na temu „Hrvatski zbjegovi u Egipat 1943. – 1946.”.
Stručno povjerenstvo za obranu disertacije činili su prof. dr. sc. Mithad Kozličić, profesor Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru ujedno i kandidatov mentor, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i doc. dr. sc. Nevenko Bartulin, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu.
Uz manje opaske članovi stručnog povjerenstva su se složili kako je disertacija posebno vrijedna s obzirom na zapostevljenost teme u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, kako je rad, za razliku od onih na sličnu temu rađenih u razdoblju od 1945. do 1990., u cjelosti znanstven i počiva na izvornim dokumentima, te kako problemtiku zbjegova u Egipat promatra u širem društveno povijesnom kontekstu.
Novi doktor povijesnih znanosti, Mateo Bratanić ovako je obrazložio razloge izabiranja svoje teme:
– Temu sam izabrao iz nekoliko razloga, a svakako jedan od značajnijih je taj što sam se često susretao s ljudima koji su bili sudionici zbjegova u Egipat. Nadalje, baš u ovoj temi vidio sam mogućnost različitih metodoloških pristupa. Pri obradi izvorne građe usredotočio sam se na izvore dvije provenijencije: britanske i domaće.
Naime, zbjegovi su u najvećoj mjeri bili organizirani i potpomognuti od strane Saveznika, pa su njihove vojne administracije o tome vodile i opsežne bilješke. Što se tiče literature moram kazati kako je ona nastala u vrijeme socijalističke Jugoslavije bila oskudna i manjkava.
Također, obilato sam koristio i oralne izvore sudionika zbjegova. Metodologija koju sam odabrao kombinacija je događajne povijesti i onoga što se u svijetu naziva „nova kulturalna historija”. Zbjegovi, u prvom redu, nastaju zbog straha od Njemaca koji su u ofenzivi u zimu 1943. na 1944. godinu zauzimali teritorij dalmatinske obale i otoka privremeno, nakon kapitulacije Italije, zauzet od strane partizana. U zbjegove odlazi oko 5 % ukupne populacije Dalmacije, odnosno oko 35,000 ljudi.
Drugi uzrok zbjegovima je velika glad pospješena oštrom zimom. Dio ljudi u zbjegove je odveden prisilno. Disertaciju o ovoj temi pokušao sam pisati iz „žablje perspektive”, odnosno iz pozicije izbjeglica u logorima u Egiptu, njihovih subjektivnih stavova, organizacije svakodnevnog života… Zbog toga je s nekih stvari odmaknuto žarište promatranja.