ZADAR– Od lipnja prošle do kraja kolovoza ove godine u Zadru su zatvorene 142 prodavaonice. U posljednjih dva mjeseca još najmanje 30-ak, ne samo onih sa sezonskim poslovanjem.
Samo u centru Callegro, otvorenom lani u trendovskom stilu uređenja, od ukupno devet zatvoreno ih je osam. Nestaju s područja cijeloga grada, a zatvorena vrata, prašnjava stakla iza kojih nema ničega ili papiri po njima najuočljiviji su na Poluotoku.
Ne samo u pokrajnjim ulicama stare jezgre, nego i na Kalelargi. Zadar, dakako, nije usamljen u tome, niti postoje ikakve naznake da će taj val posustati.
– Procjene govore da će u konačnici opstati samo vrlo usko specijalizirane, uglavnom obiteljske trgovine koje će njegovati odnos prema kupcu kakav u velikim centrima ne mogu postići i nuditi proizvode kojih u njima nema – kaže predsjednik Ceha trgovaca Obrtničke komore Zadar Mladen Malta.
Propasti obrta koji imaju registriranu trgovačku djelatnost, malih trgovina, dakle, kumovala je globalizacija tržišta i velika ponuda te pojava velikih trgovačkih centara, koji zahvaljujući svojim dobavljačima mogu imati niže cijene.
Od ove godine dodatno ih je udarila recesija, a zabrana rada nedjeljom u prvoj polovini godine neke je otjerala sa scene i prije vremena.
– U odnosu na 818 prijavljenih trgovina u prvoj polovini prošle godine, do kraja ove na području grada bit će ih najmanje 200 manje. Najugroženiji je Poluotok, čije prodavaonice ne mogu konkurirati onima u velikim centrima ni zbog parkiranja, jer parkirnih mjesta nema dovoljno i plaćaju se – kaže Malta.
Nije da Grad, dodaje, nema sluha za male trgovce, ali situacija je puno ozbiljnija nego što se pretpostavljalo.
Ovo je samo sveži slučaj tužnih prizora s Poluotoka. Dućani se zatvaraju, najuporniji čekaju makar i pred vratima u čakuli s kolegicama iz jednako tako praznih lokala.- Tjedno napravimo do 300 kuna prometa, rekao nam je jedan od obrtnika koji glavnu krivicu svaljuje na politiku parkiranja, a građanima je kaže i onaj dvije kune skuplji parking značajan faktor izbjegavanja Poluotoka.
