ZADAR – Švedski veleposlanik Fredrik Vahlquist nedavno je sipao komplimente gradonačelniku Zadra Zvonimiru Vrančiću da je rijetko kad vidio tako čist grad. A nekoliko dana prije, Nadan Vidošević je u sličnom tonu nahvalio Zadarsku županiju kao najbolju i najuspješniju u gospodarskom sektoru u Hrvatskoj.
Ove godine se svako malo u stranim medijima, pogotovo engleskima, pojavi neki hvalospjev o Zadru kao turističkoj zvijezdi u usponu. Zadranima je sve to pomalo čudno, neki te hvalospjeve prihvaćaju zdravo za gotovo, a ipak ima i dosta sumnjičavaca koji radije vole analizirati podatke, a ne ocjene donositi na osnovi dojmova.
Zadar se uistinu dosta ušminkao od završetka rata, pogotovo stara gradska jezgra. Dojmu posebnosti pridonose urbane instalacije arhitekta Nikole Bašića – Morske orgulje i Pozdrav Suncu – koje su se lijepo uklopile u preuređenje godinama zapostavljenog dijela rive za pristanište kruzera.
Izvan Poluotoka niknuli su novi stambeni blokovi, po nekim računicama s oko 5000 stanova, sređuje se komunalna infrastruktura, u prvom redu odvodnja, izgrađen je sportski centar Višnjik, navalile su strane banke, robni centri, prometne veze su od izgradnje autoceste i Kalmetine bolje nego ikad, krenula je gradnja nove luke Gaženica.
I to bi bilo više-manje sve. Ispod te glamurozne površine koja očito nerijetko zasljepljuje one koji navrate u Zadar, stoje činjenice o nestanku industrije, o desetak tisuća izgubljenih radnih mjesta i gotovo potpunoj gospodarskoj preorijentaciji na turizam i trgovinu.
Zadar je deindustrijaliziran, ali infrastrukturno puno bolje uređen nego prije, u biti pripremljen za novi razvojni iskorak koji bi trebao uslijediti ulaskom u EU. Zasad se ipak ne izdvaja iz nekog dalmatinskog sivila, izostanka proizvodnih investicija i zaostajanja za Zagrebom. Vlasti se pravdaju kako nemaju bitnog utjecaja na nestanak brojnih tvrtki, njihovo je samo “stvaranje preduvjeta za razvoj”, a to se tumači samo kao ulaganje u infrastrukturu.
Uz luku Gaženicu, koja će stajati 236 milijuna eura, najvećim dijelom europskih kredita, od većih investicija u gradnji je turističko naselje Punta Skala koje će koštati 150 milijuna eura, te novi prodajni centar Supernove vrijedan 85 milijuna eura. Velike se nade polažu u buduću poduzetničku zonu Crno, za koju političari govore da je s 400 hektara najveća u Dalmaciji.
A zona Podi pokraj Šibenika je veća za 150 hektara i već ima desetak tvrtki koje proizvode i zapošljavaju, da ne govorimo o zonama Dugopolje ili Varaždin. Istina, zone u Stankovcima i Poličniku su već u funkciji, uređuje se i zona Benkovac, i sve to stvara sliku o uspješnosti Zadra, ali i one su tek u početnoj fazi.
Od velikih inozemnih investicija koje su najavljivane u Zadru, došao je tek British American Tobacco kupnjom Tvornice duhana Zadar, ali je izgubljen u bespućima borbe s hrvatskim duhanskim monopolistom iz Rovinja. Zadar je peti grad po broju stanovnika u Hrvatskoj, s vrlo tankim izgledima da se u idućih pola stoljeća bitnije približi četvrtom Osijeku, a i Varaždin ga je pretekao po novostvorenoj vrijednosti.
