ZADAR – Divan je osjećaj kad ne morate mjesečno plaćati račune, zaključio je Igor Drandić predavanje „Eia: Živjeti u skladu s prirodom – primjer i iskustvo” održano u četvrtak 31. kolovoza u prostorijama Udruženja obrtnika Zadar. Predavanje je dio programa sajma zdrave hrane i tradicijskih proizvoda „Dani sunca” koji se do 2. kolovoza održava u organizaciji udruge „Eko-Zadar”.
Uz pomoć fotografija predsjednik i tajnica Udruge za ekologiju i kulturu „Eia” Igor Drandić i Ljiljana Kencel ilustrirali su život ne eko-imanju „Eia” smještenom u Istri, tri kilometra od mjesta Bale. Imanje koje, kako je pojasnio Drandić, nosi ime staroistarske božice plodnosti, obuhvaća 16.000 metara četvornih. Uz Drandić i Kencel, koji su njegovi stalni stanovnici, na imanju praktično uvijek boravi veća ili manja grupa osoba koje svojim radom i kreativnošću doprinose njegovom unaprjeđenju.
„Režije” nije potrebno plaćati, s obzirom da na imanju maksimalno iskorištavanju dostupne resurse koje pretvaraju u električnu energiju, pitku vodu, pa čak i građevni materijal. Imanje, istaknuo je Drandić, nema površinski izvor pitke vode, no zato se prikuplja kišnica, a struja se dobiva posredstvom vjetrenjače i solarnih kolektora. Kuća i u kojoj domaćini imanja u ovom trenutku stanuju je drvena montažna kuća, no prije tri godine sagradili su prvu pokusnu kuću od balirane slame.
– Ovu malu kuću od svega 14 metra četvornih sagradilo je 40 volontera u četiri dana, a sav utrošeni materijal, koštao je 10.000 kuna, istaknuo je Dradnić.
Na imanju je upravo u tijeku gradnja još jedne, veće kuće čiji je osnovni građevni materijal također balirana slama.
Kako je upozorila Kencel, riječ je o materijalu koji po hrvatskim zakonima još uvijek nije priznat kao građevinski materijal, no pitanje je vremena kada će to biti, s obzirom da se u europskim zemljama već duže vrijeme smatra materijalom za gradnju ravnopravnim onima konvencionalnim.
– Prva kuća je izgrađena samo od slame, a druga je kombinacija slame i zidova od brodskog poda s kamenim kaminom koji će biti i krušna peć, kazao je Drandić napominjući kako je balirana slama, s obzirom da je čvrsto prešana materijal koji dobro odolijeva vatri – „kao da u vatru stavite telefonski imenik”. Slama je uz to i odličan izolator, a velika joj je prednost cijena – bala košta od5 do 8 kuna.
Izolacijski kapacitet kuće dodatno se pojačava dodavanjem ovčje vune ili piljevine, až buka se sastoji od gline, pijeska i crvene istarske zemlje koja kući daje boju terracote. Zadnji, treći sloj žbuke je od gašenog vapna pomiješanog s pijeskom. Kod nabavke slame, upozorila je Kencel važno je imati pouzdanog dobavljača koji neće slamu miješati sa sijenom koje, za razliku od slame koja ima kvalitetu drva, trune, i koji neće dopustiti da već prešana slama pokisne.
-Prije same gradnje kuće od slame važno je napraviti temelj, ali ne konvencionalni temelj, već dobru drenažu. U našem slučaju imali smo kamenu podlogu, ali tamo gdje se gradi na dubokoj zemlji, potrebo je iskopati 30, 40 centimetara i nasuti šljunak, kazala je Kencel napominjući kako je bale slame potrebno dobo natisnuti između drvene konstrukcije.
– Kad jednom čovjek vidi kao se to radi, može takvu kuću sam sagraditi, tehnika je jednostavna. Kad sam bio mlađi želio sam živjeti na ovaj način, ali tada nisam znao da je to moguće. Danas želim druge ohrabriti ovim primjerom. Moguće je živjeti u skladu s prirodom i to je velika radost. Uostalom, u gradovima postaje sve teže živjeti, a ovo je jedna od alternativa, poručio je Drnadić.
Treba istaknuti i kako se u europskim zemljama kuće od balirane slame grade i kao velike katnice, no za sad to u Hrvatskoj nije moguće, jer je za katnicu potrebno strojno natisnuti slamu za što kod nas trenutno nema raspoloživih strojeva. Ova tehnologija nije nam dostupna upravo stoga što zakonodavac još ne priznaje baliranu slamu kao građevinski materijal.
