BRUXELLES – Da će razgovori između europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna, hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića te slovenskog Samuela Žbogara biti vatreni svakome je bilo jasno već i prije. No da će se zbog aktiviranja protupožarnog alarma koji se oglasio u zgradi Europske komisije u Bruxellesu biti prekinuti pregovori nitko nije očekivao.
Naime, zbog požarnog alarma u zgradi Europske komisije prekinute su sve aktivnosti u zgradi, kao i sastanak Rehn – Jandroković – Žbogar koji je počeo u 11 sati. Iz Bruxellesa je javljeno da će se razgovori nastaviti na nekoj drugoj lokaciji. Navodno u zgradi, iz koje su evakuirani svi djelatnici i posjetitelji, ima i ozlijeđenih.
Iako se sumnjalo kako je riječ o izbijanju vatre, strani mediji javljaju kako protupožarne alarme nije aktivirao požar, već izbijanje vruće pare. Prema istim izvorima prilikom hitrog izlaska iz zgrade naša je delegacija naišla na ozlijeđenog djelatnika Komisije koji je imao opekline
Veleposlanik pomogao unesrećenom
U pomoć mu je odmah priskočio hrvatski veleposlanik Branko Baričević, inače liječnik te je nesretnom muškarcu privremeno sanirao opekotine. Na izlasku iz zgrade prepraćen je u vozilo Hitne pomoći.
Strani mediji napominju kako je današnja evakuacija uslijedila svega nekoliko dana od ponovnog otvaranja zgrade nakon nedavnog požara. Malo iza 13 sati, zgrada je ponovno otvorena.
Ranije smo pisali o tome kako će povjerenik za proširenje Ollie Rehn danas u Bruxellesu primiti ministre vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Gordana Jandroković i Samuela Žbogara, a nakon sastanka bit će jasno je li njegov posljednji prijedlog bio konačan te je li podložan promjenama.
Uzmi ili dostavi?
Naime, službeni Zagreb prihvatio je Rehnov prijedlog u cijelosti shvativši ga po principu “uzmi ili ostavi” dok je slovenska strana shvatila Rehnov prijedlog kao izvrsnu podlogu za daljnje pregovore te je poslala u Bruxelles svoje prijedloge odnosno amandmane na sporazum.
Hrvatska strana više je puta ponovila kako danas u Bruxellesu neće razgovarati o slovenskim mogućim izmjenama. Premijer Ivo Sanader, kao i i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, najavili su da se neće baviti slovenskim izmjenama. Slovenska strana posebice premijer Borut Pahor, kao i ministar Žbogar, izrazili su žaljenje zbog tog “tvrdokornog stava” službenog Zagreba ističući kako dolaze u Bruxelles razgovarati, odnosno pregovarati.
Kompromis već napravljen?
“Slovenski odgovor ipak ima nekoliko amandmana koje ćemo proučiti”, rekao je Rehn još prije tjedan dana, međutim nije htio govoriti o detaljima niti odgovoriti je li riječ o pozitivnom ili negativnom odgovoru.
Rehnov prijedlog bio je kompromis između hrvatskih i slovenskih zahtjeva na koji bi način bilo najbolje riješiti probleme na hrvatsko-slovenskoj granici. Prema istom prijedlogu odlučivanje o kopnenoj i morskoj granici razdvojilo bi se od odlučivanja o slovenskom izlasku na otvoreno more. Isto tako Rehn podržava i da se granica rješava po principu međunarodnog prava, dok bi se pri odluci o izlasku na otvoreno more poštivalo “međunarodno pravo, pravičnost i načelo dobrosusjedskih odnosa da bi se došlo do poštene i pravedne odluke”.
Hrvatska odustala od Haaga
Također Rehn smatra kako bi se granična pitanja najbolje riješila arbitražom u kojoj bi sudjelovalo pet arbitara. Glavnog arbitra predložila bi Europska komisija, a on bi imenovao dva pomoćnika, dok bi po jednog arbitra imenovale Slovenija i Hrvatska. Pristupni pregovori Hrvatske za ulazak u Europsku uniju trebali bi se nastaviti čim se postigne dogovor o arbitraži, odnosno trebala bi biti skinuta slovenska blokada.
Hrvatski tvrdokorni stav kako je jedino mjerodavan Međunarodni sud u Haagu, pao je 8. svibnja ove godine kada je Sabor prihvatio Rehnov prijedlog i arbitražu. Sanader je tada objasnio kako je riječ o posljednjem i konačnom prijedlogu Europske komisije te da se on može jedino prihvatiti u cijelosti bez ikakvih izmjena.
Slovenske izmjene
S druge strane, Slovenci bi danas Rehnu trebali objasniti svoje amandmane. Kako se doznaje riječ je o pet bitnih izmjena. Prvi je vezan uz zajedničko rješavanje granice na kopnu i moru, drugi je da se granica određuje prema oba načela pravičnosti – equity i ex aeque et bono. Tu je i deblokada hrvatskih pristupnih pregovora tek nakon ratifikacije sporazuma u oba parlamenta. Među izmjenama je i da se u sporazumu ostavi mogućnost medijacije ako države prekinu proces arbitraže ili ako same postignu dogovor o drugom rješenju spora. Peta i posljednja promjena je drukčiji sastav arbitražnog povjerenstva. Slovenci tako predlažu da po jednog člana imenuju Hrvatska i Slovenija, predsjednika imenuje Europska komisija, a on još dva člana.
