ZADAR – U multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice danas je upriličeno druženje s književnikom Miljenkom Jergovićem, na kojemu su predstavljene njegove dvije knjige i to Freelander i Buick Riviera.
Ovaj su događaj, nastao u organizaciji Naklade Ljevak i Gradske knjižnice Zadar, Zadrani popratili u zaista velikom broju, ne skrivajući oduševljenje govorom ovog nagrađivanog bosansko – hercegovačkog književnika i publicista.
Prisutnima se najprije obratio Ante Mihić, ravnatelj Knjižnice u Salima na Dugom otoku, uputivši pozdrave u ime Ivana Pehara, ravnatelja Gradske knjižnice Zadar, započevši potom s čitanjem ulomaka iz spomenutog djela «Freelander».
S obzirom da se u jednom dijelu svoje knjige Jergović dotiče pojma «hrvatska budala», književnik je prisutnima, naravno, u svome stilu, pojasnio pravo značenje tog pojma.
– Pa iako Hrvatska zaista obiluje mnogim stvarima poput, primjerice, maslinovim uljima ili lošim vinima, jer pravo je čudo od čega je sve Hrvat sposoban napraviti vino, potom Hrvatska obiluje herojima, zločincima i slično, ne obiluje ničim u tolikom broju kao budalama. Ali, činjenica ja da naše budale nema nigdje na svijetu i da naša budala, poput velebitske degenije, može uspjeti samo kod nas. Ukoliko našu budalu pošaljete, primjerice, u Njemačku, ona će prestati biti budala i postat će normalna osoba koja, naravno, radi na «bauštelu», kazao je Jergović.
S obzirom da se u jednom ulomku svojeg djela Jergović dotiče i važnosti istine u književnosti, on pojašnjava kako je činjenica da se istina o nekom društvu doznaje iz povijesnih udžbenika, no s obzirom da je povijest, kako je rekao, okamenjena, to ni u jednom društvu, niti u jednoj kulturi nije prava istina.
– Iskustvo nekog društva se mjeri isključivo književnošću. Književnost zapravo služi da povijest ne bude prešućena, i to ne iz političkih razloga nego zato jer je nije imao tko napisati. To je ono zbog čega je književnost važnija od suhe historigrafije, pojasnio je književnik.
U svojem se djelu Jergović dotakao i kontraverznog hrvatskog pjevača Marka Perkovića – Thompsona, jer je, kako kaže, bio fasciniran činjenicom da jedan Srbin, u jednom dijelu BiH, kojeg oni nazivaju Republikom Srpskom, prodaje piratski CD na kojem je snimljena pjesma «Jasenovac i Gradiška stara».
– Mislim da je Marko Perković – Thompson crta razdjelnica, tanka linija po kojoj se ljudi dijele na ovu ili onu stranu. Na jednoj su strani oni koji ga nikada ne slušaju niti misle išta dobro o njemu, a na drugoj su oni koji ga slušaju, ali nitko od njih neće priznati o čemu on to zapravo pjeva. Za mene je Thompson kao neki hamletovski lik, istovremeno bi htio biti i ovo i ono, htio bi biti i simbol militarizma, a opet nebi, stoga mislim da je njemu zapravo najteže, jer ni on sam ne zna na kojoj je strani, kazao je Jergović.
