Učilište Algebra (www.algebra.hr) i Visoka škola za primijenjeno računarstvo (www.racunarstvo.hr), u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Valicon, treću su godinu zaredom proveli istraživanje o informatičkoj pismenosti hrvatskih građana: u usporedbi s lanjskim rezultatima, broj građana koji se ne koriste računalom je i ove godine u padu – s 12 na 10 posto.
Računalo kao zabava
U ovogodišnjem istraživanju Algebre i Valicona sudjelovalo je 1.400 osoba s područja šest županija (Zagreb i Zagrebačka, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Istarska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska), a uz već standardna pitanja ispitanici su dodatno anketirani i o odnosu spram cjeloživotnog obrazovanja, percepciji edukacije općenito te njezinoj važnosti u životu.
Što se tiče korištenja računala u Hrvatskoj, trend se i dalje nastavlja – ljudi u dobi od 17 do 40 godina se osobnim računalom dominantno koriste radi zabave – njih čak 41 posto, što je jednak rezultat kao i prošle godine. Na drugom mjestu se nalazi korištenje računala u poslovne svrhe, na što i ove godine otpada 25 posto ispitanika, a na trećem mjestu se nalazi korištenje računala u obrazovne svrhe, što čini 19 posto korisnika.
Pozitivan pomak
Ono što nas može veseliti jest činjenica da je istraživanje pokazalo kako već treću godinu za redom u ovoj, najvećoj skupini ukupno radno sposobnog stanovništva, nekorištenje računala konstantno opada – u ovom trenutku tek 10 posto ispitanika se ne koristi osobnim računalom, što predstavlja pozitivni pomak od 2 posto na godišnjoj razini.
U Zadarskoj županiji 13 posto ispitanika se uopće ne koristi računalom
Gledano po pojedinim županijama svrha korištenja računala varira pa iako se generalno računalo ponajviše koristi za zabavu, surfanje internetom i računalne igre, jedino ispitanici iz Zagrebačke i Primorsko-goranske županije pretežito koriste računalo za poslovne svrhe. S druge strane, računalo za zabavu ponajviše koriste Osječani – u čak 47 posto slučajeva, dok ponajveći postotak ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom – njih 13 posto je u Zadarskoj županiji. Nažalost, ova brojka još uvijek ukazuje na prilično velike razlike na teritoriju Hrvatske jer je postotno čak dvostruko veća od one u zagrebačkoj županiji gdje se računaLom ne koristi tek 6 posto ispitanika.
ECDL certifikat – dokaz informatičke pismenosti
Pozitivni pomak primijećen je i u informiranosti građana o ECDL certifikatu – jedinom službenom dokumentu u Republici Hrvatskoj kojim pojedinac dokazuje da je zaista informatički pismen. Iako je ECDL ispite do ovog trenutka polagalo skoro 20.000 građana Hrvatske, ohrabruje činjenica da gotovo polovica stanovnika, tj. njih 49 posto zna za ECDL i smatra ga bitnim za razvoj karijere, što predstavlja pozitivni pomak u odnosu na prošlu godinu.
Hrvoje Balen: “Informatička pismenost preduvjet je razvoja društva”
“U doba kad smo već navikli svakodnevno slušati loše vijesti, svaki pozitivan korak naprijed koji se dogodi treba promatrati kao dvostruki uspjeh. Informatička pismenost radno sposobnog stanovništva preduvjet je razvoja društva u cjelini. Kako je i samo istraživanje pokazalo, u predstojećem razdoblju očekuje nas sigurno još dosta izazova na polju informatičkog obrazovanja pojedinih dobnih i socijalnih skupina te stanovnika određenih geografskih područja.”, izjavio je Hrvoje Balen, član uprave Algebre.
Cjeloživotno učenje
S obzirom da se obrazovanje u sprezi sa cjeloživotnim učenjem nalazi jako visoko na listi prioriteta EU, ali i da je iskustveno dokazano da svi oblici dodatnog usavršavanja iznimno pozitivno djeluju na zapošljivost pojedinca, u ovogodišnjem istraživanju ispitan je i stav ljudi prema ovim temama. Naravno, jedan od većih motiva za to je i trenutna situacija u kojoj se nalazi cijelo svjetsko gospodarstvo, gdje do izražaja dolazi borba za svako radno mjesto.
Konkretnije, na pitanje jeste li u posljednjih godinu dana pohađali neki oblik obrazovanja kroz npr. stručne seminare, tečajeve, stručne skupove i slično, u anketiranoj skupini potvrdno je odgovorilo 44 posto ispitanika, što predstavlja ohrabrujući podatak. Najviši postotak očekivano je izmjeren u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – 54 posto, dok je najmanji postotak sudjelovanja u ovakvim oblicima obrazovanja prisutan u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 36 posto.
Kod preostalih 56 posto koji se ne školuju najčešći “izgovor” jest nedostatak vremena za koji se izjašnjava 30 posto građana i drugi prioriteti u životu – 25 posto, ali ponajviše zabrinjava činjenica da čak 26 posto populacije smatra da im dodatno školovanje ne pomaže u životu, što je poglavito izraženo u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji. Novac kao direktni uzročnik predstavlja problem tek u 10 posto slučajeva.
Mladi misle da je za dobivanje posla važna “dobra veza”
Na kraju, prilikom ispitivanja što je po mišljenju ispitanika najvažnije za pronalaženje posla odnosno pronalaženje boljeg posla, dobiveni su vrlo zanimljivi odgovori koji sa 42 posto na prvo mjesto stavljaju tradicionalnu vrijednost tj. završetak dobrog fakulteta, međutim vrlo je neugodna činjenica da je u razmišljanjima mlađih, radno sposobnih ljudi na visokom drugom mjestu sa čak 25 posto “imanje dobre veze”. Radno iskustvo sa 23 posto i dobro poznavanje rada na osobnom računalu sa 21 posto nalaze se na trećem i četvrtom mjestu najbitnijih karakteristika poželjnih za zapošljavanje.
Mislav Balković: “VSS – dominantna podloga za razvoj karijere i osiguranje egzistencije”
“Kao predstavnik visokoškolske institucije i član mnogih stručnih tijela u području obrazovanja, mogu izraziti zadovoljstvo rezultatima istraživanja, jer smo dobili potvrdu da je visoka stručna sprema prepoznata kao dominantna podloga za razvoj karijere i osiguranje egzistencije. Gledano sa stanovišta struke kojom se bavimo, sretni smo da će nam svake godine na studije sistemskog i softverskog inženjerstva dolaziti studenti sa sve višim stupnjem predznanja.”, izjavio je Mislav Balković, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo.
