ZAGREB – U prvom krugu razgovora predstavnici ministarstava i državnih ureda predložili su uštede od 2,08 milijarda kuna. Ukupan iznos, izjavio je ministar financija Ivan Šuker, rashodovnu stranu proračuna smanjit će za 1,64 posto. Šuker je najavio da bi se prijedlog rebalansa proračuna pred Vladom trebao naći za dva do tri tjedna te da će se temeljiti na procjeni smanjenja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini za dva posto.
Nema novih poreza – sezona mora uspjeti
Objasnio je da se do te procjene došlo nakon razgovora s ekonomskim analitičarima poslovnih banaka i Ekonomskog instituta. Ako se s turističkom sezonom dogodi negativan trend, naravno da ovakva projekcija gospodarskog rasta u devetom mjesecu više neće stajati, a to onda automatski povlači za sobom rebalans, rekao je Šuker.
Ističe da se o uvođenju novih poreznih nameta ne razmišlja i da se problem javnih financija mora rješavati kroz smanjenje rashoda. Kada svoje procjene objavi i HNB moći će se izraditi prihodovna strana proračuna, rashodovna će se umanjiti za predložene uštede i tada će se izraditi prijedlog rebalansa proračuna, rekao je Šuker.
Izrazio je nadu da će prijedlog jamčiti dobar plasman državnih obveznica koji se očekuje krajem travnja ili početkom svibnja, a za što je u tijeku odabir banaka aranžera. Šuker se nada i da će to omogućiti i hrvatskim gospodarstvenicima da dobiju kredite za svoje poslovanje i obveze u 2009. godini.
Svi se odriču – MORH najviše
Ministar financija istaknuo je da je najveće uštede predložilo Ministarstvo obrane, u iznosu od oko 545 milijuna kuna. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 500 milijuna kuna, te mora, prometa i infrastrukture s 270 milijuna. Ministarstvo regionalnog razvoja predlaže uštede od 160 milijuna, financija 132 milijuna, poljoprivrede 103 milijuna, a unutarnjih poslova sto milijuna kuna.
Predložene uštede u ministarstvu znanosti iznose oko 62 milijuna kuna, obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 42 milijuna, pravosuđa 35 milijuna, a graditeljstva 22 milijuna kuna. Uštede same Vlade iznosile bi pak 15 milijuna kuna, Sabora 7 milijuna kuna, a Ureda predsjednika 1,44 milijuna kuna, rekao je Šuker. Naglasio je kako su rashodi ministarstava svedeni na najnižu razinu koja omogućuje da ona normalno funkcioniraju.
Uskoro razgovori sa socijalnim partnerima
Uštede će, najavila je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, biti predstavljene socijalnim partnerima. Na opetovane novinarske upite planira li se razgovarati o suspenziji kolektivnog ugovora, odnosno o plaćama u državnim i javnim službama, Kosor je ponovila kako će se sa socijalnim partnerima otvoriti razgovori o svim bitnim pitanjima.
Najavila je i da će se uskoro razgovarati i s predstavnici općina, gradova i županija jer se deset mjera koje je Vlada donijela moraju reflektirati i na njih, odnosno i oni moraju dati svoj doprinos i kada se govori o plaćama i o projektima.
Vlada pozvala HRT da vrati pretplatu na cijenu prije nedavnog poskupljenja od 5 kuna. Mi znamo da se radi o usklađivanju sa zakonom, ali zakone se apsolutno u tom smislu može promijeniti, međutim kod poziva Vlade koja su dužna pozivati sva javna poduzeća, odnosno poduzeća u državnom vlasništvu, radi se o usklađivanju sa stvarnim životom, sa prilikama u kojima živimo., kazala je Kosor.
Radikalnije mjere
Potpredsjednik Damir Polančec smatra da se proračun neće moći uravnotežiti bez novih izvora prihoda. Za to će trebati povećati trošarine na naftne derivate koje bi državi do kraja godine mogle donijeti milijardu kuna. Kad bi se uvele trošarine na mobilnu telefoniju, država bi dobila dodatne 1,2 milijarde kuna godišnje, izjavio je Polančec za Večernji list.
Polančec je izjavio i kako u vrijeme krize nijedna mjera za povećanje prihoda ne bi smjela biti tabuizirana. To se odnosi na promjene u drugom mirovinskom stupu, ali i na povećanje stope PDV-a. Građanima koji su u vrijeme uvođenja mirovinske reforme imali između 40 i 50 godina mora biti omogućena opcija povratka u samo prvi stup. Kad bi većina tih građana izabrala tu mogućnost, država bi jednokratno dobila oko 4 milijarde kuna, a od 2010. po 650 do 700 milijuna kuna na godinu, kaže Polančec.
