ZAGREB – U nedjelju se oko podneva, u obiteljskoj kući u Sesvetama, četrdesetpetogodišnja žena otrovala ugljičnim monoksidom, izvijestila je PU zagrebačka. Kako navodi policija, ženi je pozlilo tijekom tuširanja u kupaonici, pa se pretpostavlja da bi krivac za trovanje mogao biti neispravni plinski bojler. Liječnička joj je pomoć pružena u Kliničkom bolničkom centru »Dubrava«.
Nažalost, takvih slučajeva tijekom godine zabilježi se na desetke, a dio njih završi i tragično. Kako upozorava predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge Zdravko Šenjug, čak 20 do 30 posto kućanstava truje se ugljičnim monoksidom, a da toga nisu ni svjesni.
Pritom napominje da trovanje ugljičnim monoksidom ne mora odmah izazvati smrt, pa građanima savjetuje da pri glavoboljama i nesvjesticama razmisle nije li možda uzrok njihovih tegoba neispravan dimnjak ili plinska instalacija.
»Pri začepljenju dimnjaka ugljični monoksid umjesto u zrak odlazi u stan. Ugljični monoksid je plin bez boje, mirisa i okusa, a za razliku od nekih drugih plinova ne možete ga vidjeti, nanjušiti ili na bilo koji drugi način osjetiti i ne zovu ga bez razloga tihi ubojica. Upravo zbog toga građani koji imaju plinske bojlere i druge uređaje za grijanje moraju voditi računa o vrsti i stanju dimnjaka te njihovoj ispravnosti, jer si tako mogu spasiti život«, ističe Šenjug.
Kako navodi, najveći problem je starost ili korištenje dimnjaka kroz koje je do nedavno prolazio dim od drva, a koji nisu prilagođeni današnjim uređajima i energentima za grijanje. Takvih je dimnjaka u Zagrebu od 60 do 70 posto i oni nisu napravljeni prema postojećim propisima. Nažalost, taj problem ne zaobilazi ni cijela stambena naselja u Zagrebu koja se griju na plin ili su na njih spojeni plinski bojleri, iako dimovodna instalacija nije sagrađena za uvođenje plina.
»Umjesto šamotnih, inoks ili čak plastičnih dimnjaka, gotovo dvije trećine dimnjaka čine cigleni ili šljakobetonski dimnjaci koji se u zemljama Europske unije već više od 20 godina ne prihvaćaju kao tehnički ispravni za plinska ložišta«, tvrdi Šenjug.
Koliko je važna i građevinska ispravnost, odnosno kapacitet i veličina dimnjaka, pokazuje i tragični događaj kada je potkraj prošle godine zbog trovanja ugljičnim monoksidom u Zagrebu preminuo šezdesetjednogodišnji muškarac.
U tom je slučaju za grijanje korištena peć na kruta goriva. Kako je tada navela policija, dimnjak je bio prohodan, no bio je građevinski neispravan, odnosno prenizak i malog promjera, što je moglo uzrokovati nedovoljan dotok kisika u ložište.
Dimnjačari stoga apeliraju na građane da ne izbjegavaju redovne kontrole, jer se samo jednim preventivnim pregledom plinskih i dimovodnih instalacija mogu spriječiti tragične posljedice.
Mogu li se postojeći dimnjaci koristiti za kruta goriva?
Kako doznajemo od Zdravka Šenjuga, zadnjih se tjedan dana, u strahu od redukcije plina, mnogo građana raspituje mogu li se dimnjaci koje imaju u kućama i stanovima koristiti za ložišta na kruta goriva. Kako ističe Šenjug, mnogo stambenih zgrada, osim plinskih dimnjaka, ima i rezervne na kruta goriva. No, iako se i ti rezervni dimnjaci pregledavaju svake dvije godine, savjetuje da prije stavljanja dimnjaka u pogon dimnjačar ipak provjeri njegovo stanje.
Važno je redovito održavati, ali i prepoznati nepravilan rad uređaja
Osim redovnog održavanja dimovodnih i ventilacijskih instalacija, građani se trebaju pobrinuti i za redovito kontroliranje i čišćenje plinskih uređaja i bojlera. To, pak, treba povjeriti ovlaštenim osobama, stručno osposobljenim instalaterima plina i serviserima, a ne poznanicima i priučenim majstorima. Generalni servis s čišćenjem od kamenca plinoinstalateri naplaćuju oko 580 kuna. No, pritom naglašavaju da je važna edukacija građana kako bi i u međuvremenu znali uočiti potencijalno neispravan rad bojlera te pravodobno pozvati servisera da otkloni kvar. U tom slučaju, naglašavaju, dovoljno je obaviti generalni servis bojlera s čišćenjem svake dvije godine.
