ZADAR – Neshvatljiv je odnos hrvatskih intelektualca, ali i čitave javnosti koja ne želi uvažiti povijesnu činjenicu da je u Zadru bila prva visokoškolska ustanova i to 300 godina prije nego su Isusovci u Zagrebu osnovali akademiju koja se vodi kao začetak zagrebačkog sveučilišta.
Izrekao je to s puno gorčine dr. Stjepan Krasić, dominikanac i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu, 12 godina nakon što je objavio epohalno otkriće o osnivanju Generalnog učilišta u Zadru 1396. godine, piše internet izdanje Slobodne Dalmacije.
Prvo hrvatsko sveučilište pokrenuli su Dominikanci, osnovano je odlukom tadašnjeg Pape, a pohodili su ga studenti uglavnom iz Italije, Poljske, Češke te su na njemu sticali diplomu, magisterij i doktorat iz filozofije i teologije koje je potvrđivao Senat Mletačke republike.
Unatoč velikom istraživačkom poduhvatu kojeg je dokumentirao u knjizi od tisuću stranica dr. Krasić upozorava kako do danas nije izašla niti jedna stručna recenzija njegova djela.
– Iako sam iz temelja izmijenio dotadašnja saznanja o povijesti visokog školstva na hrvatskom tlu, kod nas se i dalje uzima da je prvo sveučilište osnovano u Zagrebu, istaknuo je dr. Krasić na predstavljanju nove knjige u kojoj je na engleskom jeziku sažeo povijest zadarskog sveučilišta do Napoleonske vlasti 1807. koja ga je ugasila i sjedište sveučilišta pretvorila u konjušnicu.
Tim povodom dr. Krasić je rekao kako više neće šutjeti na očito prešućivanje povijesnih činjenica koje je istražio i potvrdio sada i novim dokumentima u knjizi koja govori o značaju zadarskog sveučilišta.
– Kada sam objavio prvu knjigu jedan je europarlamentarac savjetovala tadašnjem ministru znanosti da se to otkriće objavi na engleskom jeziku kako bi na putu prema EU, ta Europa shvatila da smo bili ravnopravni dio europske kulture još u srednjem vijeku. Ali taj ministar, koji je obećao nikad se nije niti odgovorio na moj dopis, a niti na pozive plemenitog parlamentarca koji nam je nudio pomoć, podsjetio je dr. Krasić.
On je još jednom odgovorio na elementarni prigovor koji se odnosi na sam naziv te ustanove Generalno učilište, kazavši kako su sva važnija sveučilišta u Europi nosila taj naziv, uključujući Bolognu i Pariz jer je to značilo da je uspostavljen odlukom Pape ili cara.
– Sveučilište je bilo otvorenog tipa i imalo je međunarodni karakter i ugled. Sve to, uključujući ime prvog studenta koji je s praškog sveučilišta poslan u Zadar, dokazujem u svojim knjigama, ali nekima nije drago što se ta knjiga pojavila, ustvrdio je dr. Krasić na zadarskoj promociji.
Rektor zadarskog sveučilišta dr. Ante Uglešić izrazio je uvjerenje kako će Krasićeva knjiga na engleskom jeziku pridonijeti međunarodnoj afirmaciji zadarskog visokog školstva.
Program Generalnog učilišta u Zadru napravljen je po uzoru na tadašnje pariško sveučilište, a tek nakon 18 do 28 godina studiranja i aktivnog predavanja, oko 50-te godine mogao se steći doktorat u Zadru, naveo je dr. Stjepo Obad jednu od povijesnih činjenica koju je otkrio prof. Krasić, koji ima dva doktorata i počasni doktorat Sveučilišta u Zadru.