ZAGREB – Do kraja godine Hrvatska bi, sukladno ranijim dogovorima, konačno mogla dobiti novi zakon o radu (ZOR), točnije izmjene tog zakona usklađene s normama Europske unije. Međutim, hoće li se to uistinu i dogoditi ovisi o uspjehu pregovora sindikata i poslodavaca.
Zapelo je, kako doznajemo, u pitanjima vezanima uz radno vrijeme, točnije tjedni raspored, preraspodjelu radnog vremena te proširenje kolektivnih ugovora. Ako se kompromis ne postigne u idućih nekoliko dana, vjerojatno će se morati umiješati nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Naime, Prijedlog ZOR-a trebao bi stići u Sabor te biti usvojen do 15. prosinca, do kada traje ovogodišnja saborska sjednica.
Time bi bio ostvaren zacrtani cilj – da priča o prilagodbi ZOR-a europskim standardima završi do kraja ove godine, kako bi se početkom iduće zatvorilo pregovaračko Poglavlje 19 vezano uz socijalnu politiku i zapošljavanje. Dinamika usklađenja je, doduše, već poremećena budući da je u rujnu na sastanku premijera Sanadera sa socijalnim partnerima dogovoreno kako će izmjene ZOR-a biti usuglašene do kraja tog mjeseca. Kako bi se što bezbolnije riješilo jedno tako, svim stranama važno pitanje, dogovoreno je da izmjene Zakona idu u dvije faze. Prva bi bila vezana isključivo uz usklađenje s EU-propisima, dok bi druga, u kojoj bi se sveobuhvatnije mijenjao Zakon, trebala biti gotova do kraja 2009. godine.
Samo kozmetičke izmjene, kako su ih rado nazivali, zapele su, međutim, također u realizaciji. Sindikati i poslodavci od početka se, naime, nisu mogli dogovoriti u tumačenju direktiva, odnosno što zapravo sve treba u Zakonu mijenjati vezano uz prilagodbu EU. Tako su se pregovori socijalnih partnera umjesto planiranih nekoliko tjedana protegnuli na nekoliko mjeseci.
Inače, Hrvatska je u velikoj mjeri svoje zakonodavstvo na području socijalne politike i zapošljavanja već prilagodila europskim standardima te bi od idućeg proljeća europske norme na tom području trebale u potpunosti i zaživjeti.
Početkom ljeta je, podsjetimo, Sabor donio nekoliko zakonskih izmjena, među kojima i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Tim se izmjenama, među ostalim, izjednačavanju prava osoba koje rade u nepunom radnom vremenu s onima koji rade puno radno vrijeme. Ujedno se izjednačavaju prava državljana zemalja Europske unije i članova njihovih obitelji s pravima hrvatskim državljanima.
Zakon je, također, usklađen i s Memorandumom o politici zapošljavanja koji je Vlada sklopila s Europskom komisijom. To se osobito tiče aktivne politike zapošljavanja i prepoznavanja prioriteta. Zanimanje javnosti posebno je izazvao novi sustav naknada za nezaposlene koje, izmjenama, dobivaju značajke sustava socijalnog osiguranja. Visina naknada vezat će se uz prethodnu plaću nezaposlene osobe i to u određenim postocima za različite periode primanja naknade. Za prvih 90 dana naknada će iznositi 70 posto plaće, do najviše 70 posto prosječne plaće u zemlji i to iz prethodne godine. Za preostalo vrijeme primanja naknada će iznositi 50 posto plaće, do najviše 50 posto prosječne plaće. Za osobe koje naknadu dobivaju sve do zaposlenja ili mirovine ona će biti 50 posto do godine dana, a najviše 50 posto prosječne plaće.
