BRUXELLES – U Bruxellesu su ministri vanjskih poslova članica EU-a pozdravili prošlomjesečnu strategiju proširenja koju je pripremila Europska komisija i primili na znanje preporuke iz tog dokumenta.
Vijeće EU-a istaknulo je u svojim zaključcima kako smatra indikativni i uvjetni raspored za dovršetak hrvatskih pristupnih pregovora do kraja sljedeće godine korisnim alatom koji će Hrvatskoj pomoći da poduzme napore kako bi ušla u završnicu pregovora. Za to su potrebni dodatni napori u poznatim područjima poput pravosuđa, borbe protiv korupcije i uz dostave traženih dokumenata Haškome sudu.
Europska komisija u Strategiji tvrdi da Hrvatska može zaključiti pristupne pregovore do kraja sljedeće godine ako ispuni tražene uvjete. Komisija je objavila i indikativni i uvjetni raspored za dovršetak pregovora. Vijeću EU-a preporučuje da osnuje ad-hoc radnu skupinu za izradu nacrta Pristupnog sporazuma s Hrvatskom. Ta skupina bi mogla raditi paralelno s pregovorima i stoga bi mogla s radom početi 2009.
Ne spominju se nikakvi rokovi
No u današnjim zaključcima izravno se ne spominje kraj 2009. kao mogući rok dovršetka pregovora, a što je kao cilj predvidjela Europska komisija. Izbjegavanje izravnog spominjanja ciljane 2009. očekivano je.
Unijini su diplomati već prije najavljivali takav rasplet jer neke članice, poput Francuske, Njemačke i Nizozemske, ne žele, prije primjene Lisabonskog ugovora, odnosno prije završetka pregovora, spominjati nikakve rokove ni datume primanja novih članica, pa tako ni Hrvatske.
Naš glavni pregovarač Vladimir Drobnjak zadovoljan je današnjim ishodom u Bruxellesu, jer je konstatirano da je obavljen dobar posao i da su pregovori na pravom putu. Nije ni očekivao konkretan datum, jer, kaže, za njega je još prerano u ovoj fazi procesa i u ovakvom tipu dokumenta.
Bez rješenja slovenske blokade
No Zagreb, tvrde u Bruxellesu, ima razloga za zabrinutost. I to ne zbog ispuštanja te ciljane godine dovršetka pregovora, već zbog slovenske blokade niza pregovaračkih poglavlja. Unija, naime, još nije pronašla formulu za uklanjanje te blokade.
Francuski prijedlog prihvatljiv je velikoj većini članica, ali zasad ne i Ljubljani. Slovenija je pod pritiskom i francuskog predsjedništva i nekih drugih članica, na primjer Austrije. Austrijski ministar Michael Spindeleger, nakon razgovora sa slovenskim kolegom Samuelom Žbogarom, izjavio je da je uvjeren u pronalaženje rješenja prije 19. prosinca, kada će biti održan novi krug pristupnih pregovora s Hrvatskom.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda tvrdi da je francuska inicijativa prihvatljiva. Trebamo vidjeti pojedinosti, no ako je zahtjev da Hrvatska izjavi kako se ništa u pristupnim pregovorima ne odnosi na prejudiciranje granice, to je prihvatljivo. Ako pak zahtjevi idu dalje od toga, tada trebamo dobro razmisliti jer se rješenje problema oko granice na moru i na kopnu mora naći ili u bilateralnim pregovorima ili uz pomoć treće strane, kazao je.
To je problem od 25 kilometara
Iskreno, bio sam iznenađen razinom teških napada između Slovenije i Hrvatske oko takvog problema, toliko iznenađen da vam ne mogu ponuditi odgovor. Mislim da nam treba vremena da razgovaramo s našim hrvatskim i slovenskim prijateljima da se smire – to je problem 25 kilometara na moru, to mora biti riješeno iskreno i s dobrom voljom, a mi imamo dobru volju. Izjavio je to francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje što je Francuska napravila da se riješi pitanje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.
Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar je nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a izjavio novinarima da je Ljubljana prošli tjedan predala svoj prijedlog s kojom bi mogla biti zadovoljna te najavio da će se sutra, u utorak nastaviti razgovori s francuskim predsjedništvom. Iskreno se nadam da ćemo doći do rješenja koje bi omogućilo otvaranje poglavlja s Hrvatskom, rekao je.
Nesporazum koji kompromitira političko novinarstvo u Europi
Vjerujem da francusko predsjedništvo zajedno s Vijećem EU-a i Europskom komisijom može pronaći rješenje za otvaranje i zatvaranje poglavlja 19. prosinca, izjavio je povjerenik za proširenje Olli Rehn. Upitan zašto u zaključcima Vijeća EU-a nije izravno spomenuta 2009. kao godina moguće dovršetka pregovora s Hrvatskom, Rehn je istaknuo da je tu riječ o nesporazumu koji kompromitira političko novinarstvo u Europi.
Prijedlog Komisije o indikativnom i uvjetnom rasporedu nije ciljni datum za završetak cijelog pristupnog procesa s Hrvatskom, to je indikativni kalendar za dostizanje završne faze u pristupnim pregovorima, ovisno o tome da li Hrvatska ispunjava uvjete. Cilj toga rasporeda je dati snažni poticaj za pripreme u Hrvatskoj, istaknuo je Rehn.
Francuska želi otvaranje što više poglavlja
Francuska kao predsjedateljica Europske unije ima cilj otvoriti što više poglavlja na idućoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju i intenzivno radi na uklanjanju teškoća koje proizlaze iz bilateralnih odnosa Hrvatske i Slovenije, doznaje se iz francuskih diplomatskih izvora.
Francuski diplomati u stalnom su kontaktu sa slovenskim kolegama kako bi se riješilo pitanje slovenske blokade pristupnih pregovora s Hrvatskom. Slovenija tvrdi da je Hrvatska u svojim pregovaračkim stajalištima priložila materijale i zemljovide koji se mogu razumjeti kao prejudiciranje međudržavne granice, što Zagreb odlučno opovrgava. Francusko predsjedništvo prije nekoliko je tjedana pokrenulo inicijativu, sastavivši prvi nacrt pisma u kojem bi se potvrdilo da Hrvatska u pristupnom procesu ničim ne prejudicira sporne točke granice sa Slovenijom, na što je Hrvatska neformalno pristala.
Slovenija je ovih dana podnijela amandmane na taj prijedlog, o čijem sadržaju javnost još nije obaviještena. Prema diplomatskim izvorima, među slovenskim prijedlozima ima stvari koji ne idu u dobrom smjeru i kojima se zapravo nastoji prejudicirati međudržavna granica, upravo ono što Slovenija pripisuje Hrvatskoj.
Otvaranje deset, zatvaranje pet poglavlja
Stoga se do 19. prosinca, kada je predviđena Međuvladina konferencija o pristupanju, može očekivati jačanje diplomatskog pritiska na Sloveniju da se pristupnim pregovorima ne koristi za rješavanje bilateralnih pitanja, kažu diplomatski izvori. Europska komisija predlaže da se na idućoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju 19. prosinca otvore pregovori u 10 poglavlja, a zatvore u pet. Ako se do tada riješi pitanje slovenske blokade, Hrvatska bi na kraju godine imala 31 otvoreno poglavlje i devet zatvorenih. Za otvaranje u sljedećoj godini ostala bi tako još dva poglavlja – Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje.
