ZAGREB – Prijedlog državnog proračuna za 2009. godinu, koji je Vlada prihvatila u petak, donesen je u atmosferi globalne financijske krize i bit će test koliko smo se spremni othrvati iskušenjima koja nas čekaju u idućoj godini. Prihodi proračuna iznosit će, prema podacima koje je iznio ministar financija Ivan Šuker, 124,2 milijarde kuna, ukupni rashodi 128,9 milijardi, predviđena inflacija bit će 3,5 posto, a gospodarski rast dva posto. Iako se najavljivao i tražio državni proračun s nultim deficitom, on nije bez deficita, prije svega zbog tvrdog stava sindikata državnih i javnih službenika koji nisu željeli odustati od ugovorenog povećanja od šest posto osnovice plaće u idućoj godini. Iznosu od 1,8 milijardi kuna, koliko će u 2009. iznositi samo uvećanje njihovih plaća (ukupno je riječ o 23,4 milijarde kuna za plaće), treba dodati i 3,5 milijardi kuna koje su u proračunu osigurane za predstojeću reformu zdravstva.
No, cjelokupni segment zdravstva iz proračuna uzima 22,6 milijardi kuna, u što su ubrojeni povećani izdaci za programe u zdravstvu – 4,6 milijardi kuna ili 25,6 posto.
Govoreći o rashodima, treba razlikovati 125,3 milijarde proračunskih rashoda ili 1,3 posto za središnju državu i 3,6 milijardi, odnosno 0,3 posto izvanproračunskih rashoda. Naposljetku deficit doseže vrijednost od 4,3 milijarde kuna ili ukupno 1,6 posto, no dodaje se i zaduženje HAC-a od oko 1,5 milijardi kuna
U rashodovnu se stranu ubrajaju za 4,1 posto povećana izdvajanja za mirovinu, što će u proračunu iznositi 34,1 milijardu kuna. U odnosu na ovu godinu rastu izdvajanja za socijalu – u proračunu za 2009. planirano je 2,9 milijardi kuna, što je 6,6 posto više nego u ovoj godini. Za 7,9 posto također rastu rodiljne naknade i dječji doplatak. Kapitalne su investicije manje nego u ovoj godini – za 5,4 posto, a za tu stavku je u idućoj godini planirano 3,6 milijardi kuna.
Ministar Božidar Kalmeta potvrdio je da će oba tunela, i Sveti Rok i Mala Kapela, do ljeta dobiti druge cijevi, a bit će završena i dionica autoceste prema Sisku, kao i veći dio riječke obilaznice.
Za ostale rashode u proračunu je predviđeno je 20,2 milijarde kuna, dok je za materijalne osigurano 9,9 milijardi, što je u odnosu na ovu godinu više za šest posto. Pod tu kategoriju ubrajaju se korisnici poput MUP-a ili Ministarstva pravosuđa, pa novac namijenjen borbi protiv organiziranoga kriminala koju su podržali svi akteri na domaćoj političkoj sceni. U materijalnim rashodima je i osiguranje domaće komponente financiranja projekata iz EU-a.
Za subvencije država namjerava potrošiti 6,9 milijardi kuna, dok je za kamate za otplate kredita planirano 5,3 milijarde.
Treba spomenuti i gospodarski rast koji se procjenjuje na dva posto, s tim da se ističe kako će ga u sadašnjim uvjetima biti teško ostvariti. Primjera radi, neke nama slične zemlje – Irska, Estonija i Latvija – najavile su nižu stopu rasta, kao i zemlje iz okruženja, od kojih neke predviđaju negativni gospodarski rast. Pozitivne strane proračuna pale su u drugi plan, dok se u trenucima krize u prvi plan guraju marginalne stvari. Nitko ne pita kako će se postići gospodarski rast bez daljnjih investicija, posebno javnih ulaganja, no stalna kritika zbog Pelješkog mosta i nekih prometnica ne izostaje.
A treba reći da je njemačka vlada nedavno odlučila upravo kroz nove kapitalne investicije rješavati krizu, umjesto da država pomogne svakom građaninu s 500 eura. Nisu zato bez uporišta riječi premijera Sanadera kako ćemo uz zadržavanje javnih radova, doduše u manjem obimu, moći ostvariti rast. No, bez nastavka gradnje infrastrukturnih objekata, odnosno nastavka javnih radova, nikakva rasta neće biti.
Što se prihodovne strane predloženog proračuna za 2009., koja ukupno iznosi 124,6 milijardi kuna, tiče, najviše će se kao i do sada, uprihoditi od PDV-a – 44,3 milijarde kuna. Doprinosi bi u državnu blagajnu iduće godine trebali donijeti 43 milijarde kuna, odnosno samo četiri posto više nego ove godine. Razlog je moguće slabije zapošljavanje uslijed krize koja je pridonijela i manjem iznosu od PDV-a, koji raste za 3,9 posto, a zbog očekivane slabije potrošnje. Već ranije kroz decentralizaciju smanjen je iznos poreza na dohodak, iduće će godine biti zaposto manji nego ove godine i iznosit će 1,7 milijardi kuna. Trošarine će, očekuje se, porasti za dva posto i iznosit će 9,4 milijarde kuna, dok će se od poreza na dobit uprihoditi 10,3 milijarde kuna ili 3,6 posto više nego ove godine. Prihodi od imovine, a ponajviše cestarina ili dividendi, donijeti će 5,3 milijarde u proračun, dok se od administrativnih pristojbi treba sliti 4,1 milijarda kuna, a od ostalih prihoda 8,2 milijarde kuna
Skupa, ali nužna reforma
Prijedlogom proračuna za iduću godinu ukupna izdvajanja za zdravstvo planiraju se u iznosu od 22,6 milijardi kuna, što je 25,6 posto više nego za ovu godinu. Početkom 2010. godine HZZO bi se trebao isključiti iz državne riznice i poslovati samostalno. Trenutačno nepodmirene obveze zdravstva iznose 3,68 milijardi kuna, a to je prikriveni deficit, a nakon 1. siječnja 2010. toga ne bi smjelo biti. Što zapravo nosi reforma u brojkama izgleda ovako – na dan 31. ožujka 2008. dug u zdravstvu iznosio je 3,780 milijardi kuna i da ništa nije poduzeto, taj dug bi do sada narastao na 5,1 milijardu kuna, a ovako se smanjio za 100 milijuna kuna i iznosi 3,680 milijardi kuna.
Ministar zdravstva Darko Milinović najavio je u nedjelju na HTV-u kako će reformom zdravstva i novim proračunom za posebno skupe lijekove biti osigurano 610 milijuna kuna, dok je ove godine za to bilo osigurano 250 milijuna kuna. Govoreći o lijekovima na recept, Milinović je rekao kako je u ovogodišnjem proračunu za njih bilo osigurano 2,5 milijardi kuna, no stvarni je utrošak bio 3,2 milijarde kuna, te je najavio da će u proračunu za iduću godinu za lijekove na recept biti izdvojeno 4,2 milijarde kuna. Novac iz proračuna za zdravstvo bit će utrošen na daljnji razvojni projekt Kliničko-bolničkog centra Rijeka, pulske bolnice, gradnju Poliklinike u Zadru, te dovršetak obnove vukovarske bolnice, najavio je ministar. Dodao je kako će se odustati od planirane obnove bolnice Jordanovac, Traumatologije i Forenzičkog centra na Vrapču, a ni za dovršetak Sveučilišne bolnice Blato u proračunu neće biti izdvojeno ništa.
