ZAGREB – Svjetski dan štednje, koji se obilježava danas, hrvatski građani i ove godine dočekuju s rekordnim iznosom depozita u bankama. Krajem rujna ukupni su depoziti stanovništva u bankama iznosili 136,7 milijardi kuna, što je 23,3 milijarde kuna, ili 20,5 posto više nego u isto vrijeme lani.
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, najveći dio ukupnih depozita, gotovo 74 posto, odnosi na oročenu štednju na kojoj su hrvatski građani krajem rujna imali nešto više od 100,7 milijardi kuna. Na neoročenoj štednji građani su imali oko 19,7 milijardi kuna, a depoziti na žiro i tekućim računima iznosili su 16,3 milijarde kuna.
Hrvatskim građanima i nadalje je najprivlačnija devizna štednja – u stranim valutama krajem rujna imali su ukupno 95,6 milijardi kuna, što je gotovo 70 posto njihovih ukupnih depozita u bankama. Prema izjavama hrvatskih dužnosnika više od 90 posto štednje hrvatskih građana je osigurano, s obzirom da je nedavno povećan iznos osiguranih štednih uloga na 400 tisuća kuna.
ZAGREB – Svjetski dan štednje, koji se obilježava danas, hrvatski građani i ove godine dočekuju s rekordnim iznosom depozita u bankama. Krajem rujna ukupni su depoziti stanovništva u bankama iznosili 136,7 milijardi kuna, što je 23,3 milijarde kuna, ili 20,5 posto više nego u isto vrijeme lani.
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, najveći dio ukupnih depozita, gotovo 74 posto, odnosi na oročenu štednju na kojoj su hrvatski građani krajem rujna imali nešto više od 100,7 milijardi kuna. Na neoročenoj štednji građani su imali oko 19,7 milijardi kuna, a depoziti na žiro i tekućim računima iznosili su 16,3 milijarde kuna.
Hrvatskim građanima i nadalje je najprivlačnija devizna štednja – u stranim valutama krajem rujna imali su ukupno 95,6 milijardi kuna, što je gotovo 70 posto njihovih ukupnih depozita u bankama. Prema izjavama hrvatskih dužnosnika više od 90 posto štednje hrvatskih građana je osigurano, s obzirom da je nedavno povećan iznos osiguranih štednih uloga na 400 tisuća kuna.
