Održano predavanje “Izračunajmo sami koliko trošimo svijet”

ZADAR – Ekološki otisak za Hrvatsku, a riječ je o izračunu našeg ukupnog utjecaja na planet, pokazuje kako bi nam, kad bismo svi živjeli kao građani Hrvatske, trebao 1,2 planeta. Ekološki otisak za SAD kaže da bi nam trebalo više od pet planeta, a za Zapadnu Europu tri planeta. Ekološki otisak treba staviti u odnos s onim što nam priroda nudi, s njezinom sposobnosti da izdrži našu potrošnju i akumulira naš otpad. Hrvatska je zemlja koja ima sreću; u minusu smo samo 0,35 hektara. U Europskoj uniji jedino Finska, Latvija i Litva imaju ekološki otisak manji od Hrvatske. No, unatoč bogatom biokapacitetu naš otisak u zadnjih desetak godina sve više raste, a biokapacitet nam opada. Svega sedam prehrambenih proizvoda proizvodimo dovoljno za svoje potrebe. Vlastitom proizvodnjom ne pokrivamo ni polovicu potrebne energije. Hrvatska je zemlja koja je iznimno ranjiva na rast cijena energenata. 2020. godine vlastitom proizvodnjom nećemo pokrivati niti trećinu potreba, a povećat ćemo potrošnju za 60 posto. Istodobno je nepoznat odgovor na pitanje kako ćemo reagirati na tu situaciju; hoćemo li smanjiti potrošnju ili ćemo, i gdje, graditi elektrane, kazao je Dražen Šimleša koji je u prostorijama Udruženja obrtnika Zadar održao predavanje na temu „Kako trošimo svijet".
Predavanje je održano u okviru sajma „Dani sunca" kojeg organizira udruga „Eko-Zadar". Ovo predavanje prethodi izdavanju knjige koja će, u izdanju izdavačke kuće „Što čitaš?", police knjižara ugledati u jesen pod naslovom „Kako potrošiti svijet – mala škola ratova za resurse". Dražen Šimleša aktivist je Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), nevladine udruga koja okuplja organske vrtlare, praktičare u okolišu prijaznim tehnologijama, dizajnere permakulture, akademske istraživače i ekološke aktiviste s ciljem educiranja o primjeni ekoloških tehnologija u poljoprivredi, stanovanju i proizvodnji energije.
Šimleša je upozorio na činjenicu da kroz obrazovni sustav stječemo nedovoljnu razinu edukacije o tome kako održivo živjeti i ostvariti održivi razvoj.
– Naš globalni ekonomski sustav je dizajniran tako da ne može funkcionirati bez nekontroliranog rasta i gomilanja profita, dizajniran je tako da non-stop moramo trošiti i da moramo bacati stvari. Ako to stane, što se sada događa u SAD-u, sustav počinje kašljucati , a ukoliko zaista stane – događa se prava ekonomska kriza. Ne želim prognozirati kako će se to dogoditi, ali već sad se počelo događati s cijenama nafte, a potrošači u SAD-u su nezamjenjivi. Po nekim istraživanjima 90 posto proizvoda koji se kupe u SAD-u u roku od 6 mjeseci završe u smeću. Kad oni manje kupuju počinju se javljati problemi i za ostatak svijeta; za zemlje koje ovise o izvozu u SAD, kazao je Šimleša.
– Nema instant rješenja na pitanje koje mi često postavljaju, a to je „ kako da uspijemo u nekoj akciji koja će promijeniti svijet". Jednostavno; moramo se truditi, poručio je Šimleša navodeći neke pozitivne primjere koje je iznjedrila suradnje nevladinog sektora i lokalnih vlasti.
– Grad Koprivnica dobio je nekoliko nagrada EU po pitanju urbanog transporta. Vole se hvaliti kako su jedini grad kojim ima spomenik biciklu. Imaju i besplatne bicikle za građane. Izgradili su 64 kilometra biciklističkih staza u gradu, te 84,5 kilometara izvan grada. Krk je primjer u gospodarenju otpadom. Stopa recikliranja je 25 posto, dok je hrvatski prosjek 2 posto. Sisačko-moslovačka županija u travnju 2008. godine je donijela odluku o subvencioniranju instaliranja solarnih sustava za toplu vodu u iznosu od 20 posto troškova. Napominjem da je riječ jednoj od siromašnijih županija, što pokazuje da nije stvar u novcu, nego u glavama, istaknuo je Šimleša navodeći kako Hrvatska u ovom trenutku proizvodi 0.01 posto svojih potreba iz obnovljivih energija, dok su primjerice Slovenija ili Austrija premrežene solarnim kolektorima.
– Slovenija postavljanje solarnih kolektora subvencionira s 30 posto. Do 2020. trebali bismo prema Nacionalnoj strategiji imati 10 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Ali ne stoji tamo tko će to provesti niti tko će to kontrolirati, dodao je Šimleša.
Svaki pojedinac, napomenuo je, može izračunati svoj vlastiti pojedinačni ekološki otisak na internetskoj stranici www.footprintnetwork.org.
Sljedeće predavanje u sklopu „Dana sunca" održat će prof. Ivan Stagličić, pokretač osnivanja udruge „HaHa-Hrvatska hrana", u četvrtak 31. srpnja u prostorijama Udruženja obrtnika Zadar u 18:00 sati.