Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo uspostavio je suradnju s Biološkim institutom u Kotoru kako bi zajednički bilježili i motrili nove vrste u Jadranu, te o njima educirali i upozoravali ribare u svojim državama. Nadležni smatraju kako je takva edukacija nužna, s obzirom na to da među novim ribljim vrstama ima i opasnih za ljudsko zdravlje. U Jadranu je, naime, kako upozorava prof. dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u splitskom Institutu, svoju populaciju uspostavila Sphoeroides pachygaster, riba iz porodica napuhača, odnosno četverozupki, koja sadrži tetrodotoksin, najjači riblji otrov.
Tetrodotoksin je neurotoksin brzog djelovanja, a smrt kod konzumenata nastaje zbog paralize respiratornih organa.
Pred Budvom
Napuhača to može izazvati ako se priprema za jelo.- Ta je vrsta nedavno zabilježena u vodama ispred Budve, no kako to nije bilo prvi put jer je evidentirana još 1992. godine, izgleda da je u Jadranu uspostavljena njezina populacija i već se mogu pronaći i spolno zreli primjerci. Riba uistinu sadrži opasne i potencijalno letalne toksine. No, zanimljivo je da je upravo ta vrsta vrlo cijenjena i ima veliku komercijalnu važnost u Japanu, gdje se od nje posebnim procesom pripravlja delikatesno jelo "fugu" – ističe dr. Dulčić.
Potencijalna su opasnost za ljudsko zdravlje, najčešće zbog neupućenosti lokalnog stanovništva, dodaje dr. Dulčić, još neke novopridošle vrste u Mediteranu, primjerice riba Lagocephalus sceleratus, također iz porodice napuhača (četverozupki).
Ta je riba, objašnjava, rasprostranjena u Egejskome moru, te uz cijelu obalu istočnog Mediterana, gdje je stigla iz Crvenog mora preko Sueskoga kanala. Prije dvije godine zabilježeno je nekoliko slučajeva teškog trovanja Lagocephalus sceleratusom u Izraelu i Libanonu, a lani je, dodaje dr. Dulčić, bilo i smrtnih slučajeva u Egiptu i Grčkoj.
Ta vrsta još nije registrirana u Jadranu, međutim, u našim se vodama pojavila njezina srodnica Lagocephalus lagocephalus, također potencijalno opasna vrsta za ljudsko zdravlje.
Riblja hrana
Uz navedene riblje vrste, dr. Dulčić kaže i da se ne preporučuje ni konzumacija mesa ribe kostorog (Balitstes capriscus), koja je sada vrlo česta duž čitavog Jadrana.Stručnjak iz splitskog Oceanografskog instituta upozorava također i na otrov ciguatera, koji proizvode jednostavni organizmi koraljnih grebena, poput planktona i makroalgi, a unose ga u svoj organizam ribe koje se njima hrane. Problem je u tome, objašnjava, što se toksin ciguatera skladišti u masnom tkivu tih riba, koje su, pak, hrana većim ribama, grabežljivcima ili predatorima, kao što su barakuda i tuna.
– Toksin ciguatera nakuplja se, dakle, u ribama s vrha prehrambenog lanca, koje su dobra hrana čovjeku. Ribama taj otrov očito ne smeta i normalno žive s njim u organizmu, ali čovjek je na njega izrazito osjetljiv.
Lagocephalus sceleratus, također napuhača, lani je usmrtila više osoba u Egiptu i Grčkoj
Kostorog je vrlo čest po cijelom Jadranu, a njegovo meso nije za konzumaciju
Koraljni planktoni i mikroalge sadrže otrov ciguatera, koji se nakuplja u ribama koje se njima hrane
