ZADAR – Sve jedinice samouprave, pa i one koje su u ovoj godini bile prisiljene rebalansom smanjivati proračun, očekuju u 2008. povećane prihode i rashode, iako će svi proračuni ostale 33 jedinice segnuti manje od zadarskih 468 milijuna, pa ne treba očekivati milijardu proračunske potrošnje
Zadarska županija
Vijećnici Zadarske županije većinom glasova za (izuzev vijećnika SDP-a koji su bili protiv) usvojili su Proračun Zadarske županije za 2008. godinu. Proračun je planiran na najveći iznos do sada – 188,8 milijuna kuna.
Zadar
Proračun Grada Zadra za 2008. godinu predviđen je u visini od 468,223.919 kuna i za 25 milijuna kuna je manji od prošlogodišnjeg.
– Riječ je o maksimalno izbalansiranom, uravnoteženom proračunu kojim se vodi računa o svim segmentima života, vodeći se kriterijem razvojnosti, jer je upravo razvoj jamstvo boljeg životnog standarda svih Zadrana, istaknuo je gradonačelnik Kolega, obrazlažući doneseni Proračun Grada Zadra za 2008. godinu.
Prema usporednim podacima sredstava po razdjelima, za 2008. godinu predviđen je nešto manji iznos sredstava za razliku od 2007. kad je razdjelom obuhvaćeno 476,818.676 kuna, dok je sada predviđeno 451,275.645 kuna. Tako je za Gradsko vijeće predviđeno 30,9 milijuna kuna, Upravnom odjelu za gradsku samoupravu i opće poslove 35,4 milijuna kuna, Upravnom odjelu za odgoj, školstvo, kulturu i šport 126,6 milijuna kuna i Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvo 28,1 milijun kuna. Prema Proračunu za 2008. godinu, manje financijskih sredstava će dobiti Upravni odjel za gospodarstvo i komunalne djelatnosti 78,6 milijuna kuna, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša 143,8 milijuna kuna i Upravni odjel za gospodarenje imovinom 7,7 milijuna kuna.
– Zacrtani planovi gospodarskog razvoja Zadra nakon autoceste, izgradnjom četverotračne spojnice autocesta – luka Gaženica sve više se ostvaruju. Projektiranje luke Gaženice u završnoj je fazi, što je omogućilo potpisivanje ugovora s EIK-om i KFW u vrijednosti 220 milijuna eura za izgradnju luke. Na samoj spojnoj cesti uz čvorište Babin Dub nastaje gospodarska zona Crno te se na taj način zaokružuje jedna gospodarska cjelina za razvoj proizvodnje i poduzetništva. Ovi projekti, međusobno povezani, imat će utjecaj na razvoj ne samo Zadra i Zadarske županije, nego i šire. Zadar postaje bitna prometna točka koja povezuje srednju Europu s istokom Mediterana i Suezom, kazao je Kolega o dugoročnim ciljevima razvoja Zadra, u koje spada i oslobađanje povijesne jezgre grada od trajektnog prometa, čime će se u potpunosti valorizirati vrijedna povijesna baština te će joj se dati nova dimenzija, što je ujedno i preduvjet za razvoj turizma.
Benkovac
Jednoglasnom odlukom nazočnih vijećnika benkovačko Gradsko vijeće usvojilo je dosad rekordni gradski proračun u visini od 51,721.660 kuna. Iako u proračunu nisu navedena, benkovačko čelništvo očekuje i znatna izvanproračunska sredstva koja će se osigurati iz resornih ministarstava, Zadarske županije i pretpristupnih fondova Europske unije.
Najveći udio u benkovačkom proračunu za iduću godinu u visini 42,8 milijuna kuna imat će prihodi po posebnim propisima, odnosno poreza na dohodak privrednih subjekata i stanovništva, od kojih sveukupno Grad Benkovac u 2008. godini planira uprihoditi 19,5 milijuna kuna. Od komunalne naknade planira se uprihoditi 9 milijuna kuna. Proračun je povećalo i prikazivanje cijene međunarodne kapitalne potpore PHARE 2005, koja zbog tehničkih razloga neće biti uplaćena do kraja ove godine, zahvaljujući kojima je benkovački proračun povećan za gotovo 3,5 milijuna kuna.
– Najveći dio proračuna za 2008. godinu odlazi na gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, odnosno na gradnju i kapitalne projekte. Tekući i operativni ciljevi su zadržavanje proračunskog opterećenja stanovnika i gospodarstva na dosadašnjoj razini, poticanje razvoja poljoprivrede, stočarstva, gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva, i infrastrukturno uređenje Poslovne zone u Šopotu, izgradnju vodoopskrbnog sustava Benkovac – Lišane Ostrovičke, vodovodizaciju Smilčića i druge projekte vezane za bolje i dostojanstvenije uvjete života benkovačkih žitelja, u opravdanoj odsutnosti gradonačelnika Branka Kutije obrazlagao je proračun donačelnik Mirko Erstić.
Biograd
Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici biogradskog Gradskog vijeća usvojen je prijedlog proračuna Grada Biograda za 2008. godinu i to u ukupnom iznosu od 42,517.300 kuna.
Spomenuti proračun veći je za 13,4% u odnosu na dosadašnji. Predloženi proračun kao i svi njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci, podliježu promjenama tj. rebalansiranju u tijeku proračunske godine za 2008., što je u zavisnosti od ostvarenja prihoda i primitaka kao i izvršenju rashoda i izdataka. Na sjednici je prihvaćena i odluka o izvršenju proračuna, a također i prijedlozi programa javnih potreba u kulturi, športu i socijalnoj skrbi grada Biograda za 2008. godinu te prijedlog gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u gradu za iduću godinu.
Pag
Projekcija proračuna Grada Paga za 2008. godinu je 32,9 milijuna kuna. Stajalište Poglavarstva je da je Grad Pag zbog nefunkcioniranja Ureda za urbanizam u Pagu te nerazumijevanja Državnog ureda u Zadru oštećen direktno za 6 do 10 milijuna kuna, istaknuo je gradonačelnik Andreja Bukša. Prethodno je upravo zbog toga prihvaćena druga izmjena i dopuna proračuna Grada Paga za 2007. godinu svođenjem na visinu od 23,2 milijuna kuna.
Gradonačelnik Paga Andreja Bukša je istaknuo da je proračun predviđen u visini od 27,6 milijuna kuna. Do sada je ispunjen u visini od 23,3 milijuna kuna, što je u konačnici ostvarenje od oko 80 posto.
Nin
Ninski proračun za 2008. godinu je planiran u iznosu od 29,38 milijuna kuna. Donesen je i rebalans proračuna za 2007. godinu. Planirani proračun za tu godinu iznosio je 26,485.700 kuna, te je umanjen za 8,9 posto i rebalansiran na 24,127.000 kuna. Najveći uzrok drugom rebalansu gradskog proračuna Nina u ovoj godini je neostvarenje planiranih sredstava od građevinskih dozvola. Kako su naveli i sami vijećnici, proračun je pomalo ambiciozan, a ostaje nada da će se ipak uspjeti ostvariti.
Ponajviše zbog očekivanog boljeg rješavanja građevinskih dozvola na području grada Nina, kao i realizacije pojedinih projekata koje će financirati pojedina ministarstva. Naime, velik dio planiranih sredstava, koja se misle ostvariti u proračunu za 2008. godinu, bit će donacije Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Zadarske županije, Fonda za zaštitu okoliša, Komunalnog društva itd. Na taj se način planira ostvariti prihod od oko 12,000.000 kuna.
Sukošan
Općinsko vijeće Sukošana usvojilo je dosad rekordni općinski proračun u visini od 12,589.500 kuna. Iako u proračunu nisu navedena, sukošansko čelništvo očekuje i značajna izvanproračunska sredstva koja će se osigurati iz resornih ministarstava, Zadarske županije i pretpristupnih fondova Europske unije.
Najveći udio u sukošanskom proračunu za iduću godinu, u visini od 4,054.000 kuna, imat će prihodi po posebnim propisima, odnosno od poreza. Od komunalnog doprinosa i naknade planira se uprihoditi 1,9 milijuna kuna.
Sali
Na svojoj zadnjoj sjednici u 2007. godini vijećnici Općinskog vijeća Općine Sali usvojili su proračun ove jedinice lokalne samouprave za 2008. godinu te se usuglasili oko rebalansa općinskog proračuna za 2007.
Općinski proračun za iduću godinu je nešto manji nego onaj prethodni 2007. i iznosi 15,890.000 kuna. Proračun za tekuću godinu koji je iznosio 19,933.000 rebalansiran je na 19,407.000 kuna, a na što su utjecala dodatna ulaganja za dovršenje sanacije deponija Dočić i dopremanje pres-kontejnera na njemu te u daljnje proširenje vodovodne mreže po naseljima duž otoka, protupožarne putove i izradu projektne dokumentacije nove školske sportske dvorane u Salima.
Umjesto zaključka
Iako nismo naveli sve proračune, slike su približno iste. Odražavaju – optimizam, odnosno nesmetan nastavak priljeva proračunskih sredstava i potrošnje. Istina je da sam Zadar ima otprilike polovicu svih prihoda i to kad svim ostalim gradovima i općinama pridružimo i županiju, no to je realan odraz ovdašnjih prilika i naslijeđene, pa i ratom nametnute, centralizacije koje se teško riješiti.
Čak i kod sredina koje su ubrale manje u prethodnoj godini temeljna su obrazloženja u drugima – a najveći krivac ispalo bi sporo izdavanje dokumenta gradnje, što znači slabo ubiranje poreza na promet nekretninama, odnosno komunalnih naknada. U ovoj se godini svi nadaju boljem. Godina, istina, nosi izmijenjene zakonske propise i nadležnost po tom pitanju, što ne bi bio dovoljan razlog za optimizam jer će kadrovski problemi vjerojatno nastaviti tištiti ovaj sektor.
No, postoji i razlog za podršku ovom optimizmu, jer u međuvremenu su manje-više svi prostorni planovi usvojeni, a golemi dio i usklađen s Uredbom o zaštiti obalnog pojasa. Isto tako vidljivo je da svi nastavljaju računati na podršku države u pojedinim projektima, a stidljivo se ali ipak pomaljaju i očekivanja od međunarodnih fondova. Istina je da su ta očekivanja prisutnija kada je u pitanju prebacivanje preko države pa na niže razine nego kada je u pitanju direktno traženje i dobivanje sredstava iz međunarodnih fondova od strane lokalnih samouprava. Taj segment bi ubuduće trebalo ojačati.
Generalno gledano, milijarda svih proračuna (od čega značajan dio dolazi iz državnog) je teško usporediva sa 105 milijardi državnog proračuna (bez iznosa niza javnih poduzeća i zavoda i sl.) ili prihodom jednog Zagreba (istina, i četiri puta većeg i neopisivo složenijeg u nekim segmentima) od preko 7 milijardi proračunskih kuna.
