Rijetko koja biljka je sa svojim plodovima kao brusnica, koja je prirodni antibiotik potvrdila svoj doprinos zdravlju. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica ima zbog veće količine vitamina C kiselkast okus.
Osim toga brusnica kao ljekovita biljka je već dugo poznata, od lišča i plodova se prave ljekoviti čajevi, u svježem obliku se prave sokovi, plodovi se mogu čuvati smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati đemove i ukusne umake i jela. Svježe brusnice, sok, smrznute ili sušene su prirodan antibiotik koji, uništava štetne bakterije i gljivice u tijelu. Bioflavonoidi imaju posebnu antibakterijsko djelovanje tako su iztraživanja pokazala, da brusnice mogu spriječiti pojavu infekcije urinarnog trakta (E. Colli bakteriju), isto tako tvari brusnice djeluju na uništenje bakterije Helicobacter pylori, koja je uzročnik čira na želucu, smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa. Isto tako sastojci brusnice smanjuju rizik od različitih karcinoma, kao što su rak dojke i debelog crijeva, spriječava rast ćelija raka i širenja njegovo širenje po tijelu. Brusnica pomaže pri obnovi vida (očiju), smanjuje šećer u krvi, što je korisno za dijabetičare. Plodovi brusnice su iznimno cijenjeni u prehrani osoba izloženih stresu, prevencija su kod kardiovaskularnih bolesti (srca i krvnih žila).
Preporučuje se sok i čaj od plodova i lišča brusnice, djeci i starijim osobama, napomena, lišče se bere poslije berbe plodova.Brusnica je crvena jagodica koja se kao namirnica upotrebljava za kolače i torte, marmelade sirupe te kaonadjevni u pecivima, ide kao sastojak voćnih kupova, frapea. Jela od mesa vepra i druge divljači zadržavaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnica ublažava, tako se jelo čini ugodnijim i probavljivijim.
Plodove brusnice preradimo u sok, čaj, džem, umak, plodovi se suše ili zamrzavaju, kao jagodasto voće pravi su izvor ugode i zdravlja. Svatko tko želi si može na okućnici posaditi manji nasad brusnica tako da ima lišče i plodove na dohvat ruke, a u prolječe u početku ožujka i travanja je pravo vrijeme za sadnju brusnica.
Europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea):
Brusnica je lijepa, nisko grmasta, visoka 25 cm, skroz zelena, pokrovna biljka koja se širi po sadni jami, za svoju rast mora imati u sadnoj jami humusno kiselu zemlju, sa dodatkom gnojiva, vrijednost pH je između 4 i 5 kiselosti, kod sadnje upotrebljavamo kiseli treset, crnu zemlju izpod drva četinara i piljevinu četinara, za bolesti i štetnike je sadnica odporna biljka.Sadnice brusnica se sade 30 cm u redu, ako je razmak između redova 90 cm, ili na 25 cm ako je razmak između redova 100 cm. U jarak dubine 20 do 25 cm, mora se napuniti kiselom zemlju, bogatom humusom i gnojeno sa Grenom, da nemamo oko sadnica korov. Između redova kosimo ili malčaramo.
Kad je brusnica posađena, pravi izdanke i napravi tepih tako da popuni prostor između sadnica. Plodovi zore prvi put krajem srpanja, drugi put krajem mjeseca rujna, sadnica ima puno plodova što se vide na fotografijama.
Američka Brusnica (Vaccinium Macrocarpon – Cranberry)
Američka Brusnica ima izdanke koji su puzajući dužine od 1 do 2 m na njima izrastaju izdanci dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi, kod uzgoja se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili se usjmeravaju na neku oporu tako da je lakše branje plodova. Izdanci su drvenasti, lišče je tamno zeleno, zimi u fazi mirovanja je lišče crvenkasto. Plodovi su puno krupniji nego kod europske brusnice, zore u jesen. Sade se na širem razmaku jer treba pustiti da se izdanci razrastu, sade se isto kao europska brusnica, u slučaju šuše treba sadnice zalijevat oko sadnice. Sve vrste sadnica su dugovječne, nasadi brusnica traju 30 i više godina, najviše se sade europske vrste brusnice. Kod nas u Krškoj vasi kraj Brežica u firmi Rast imamo početkom proljeća u ponudi sadnice američke i europske brusnice uzgojene u lončičima (kontejneri), kao zanimljivost sadnice europske brusnice imaju istu godinu plodove i to dva puta.
