HRVATSKA – Stradavanje trinaestorice vatrogasaca na Kornatu pokazalo je da životi vatrogasaca na požarištima mogu biti ugroženi svaki put prije svega zbog njihove loše opremljenosti zaštitnim odijelima, vatrogasnim kacigama, rukavicama i čizmama. Opremljenost vatrogasaca jeftinim radnim kombinezonima po cijeni od 200 kuna s natpisom "vatrogasci" na leđima kojima se koriste vatrogasci na hrvatskoj obali u 70 posto svih intervencija tijekom ljeta mora se zakonski zabraniti, jer ne samo da ne štiti vatrogasce kod požara nego im itekako može odmoći zbog sastava materijala koji se u dodiru s vatrom topi i lijepi za ljudsko tijelo.
Primjer jedinog preživjelog vatrogasca Frane Lučića, koji je i inače uvijek bio predmet šale među kolegama vatrogascima zbog toga jer je prigodom svake intervencije bio potpuno opremljen zaštitnom opremom koja mu je zbog svoje težine otežavala kretanje, samo govori o tome da ulaganje u kvalitetnu opremu nema cijenu, jer se time spašavaju ljudski životi. Frane Lučić uspio je preživjeti u prvom redu zbog činjenice da mu je zbog nošenja zaštitnog kombinezona, odijela i kacige površina opekotina trećeg stupnja bila 50 posto, a uspio je zaštititi i dišne organe od smrtonosnih opeklina, jer je na sebi imao vatrogasnu kacigu s vizirom. Ostali vatrogasci, neprikladno i neujednačeno opremljeni, bili su opečeni na 65 – 95 posto površine tijela, i to čak s opeklinama četvrtog stupnja.
Zbog izgleda njegova vatrogasnog zaštitnog kombinezona prilikom dolaska u bolnicu, koji vatra gotovo nije taknula, jasno je kako je Lučić morao na sebi imati i interventno zaštitno odijelo, za razliku od ostalih vatrogasaca koji su odijelo možda nosili sa sobom, ali ga nisu stavljali na sebe. Tragedija na Kornatu upozorenje je i hrvatskoj vladi da na neki način financijski pomogne županijama i gradovima osobito u Dalmaciji kad je riječ o financiranju opremanja vatrogasnih postrojbi, jer je i poslije tragedije očito da se u tom smislu gotovo ništa neće učiniti na lokalnoj razini.
Nekolicina od šestorice poginulih vatrogasaca koji su i prije dolaska spasilačke ekipe na Kornat bili mrtvi – Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić te Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman – u trenutku nailaska vatre bili su odjeveni u obične jeftine radne kombinezone od 250 kuna čiji je sastav tkanine 50 posto pamuka i 50 posto poliestera, nešto slično običnim ljetnim majicama. Nekoliko vatrogasaca je imalo samo obične košulje kratkih rukava na intervenciji, pa ne začuđuje da su odmah podlegli opeklinama. Spomenuti radni kombinezoni, koji se od ostalih kombinezona u mehaničarskim radionicama razlikuju samo po tome što imaju na leđima oznaku vatrogasci i fluorescentnu traku, prikladni za rad u garažama i pri pranju vatrogasnih vozila, nemaju nikakav impregnirani sloj zaštite na sebi i gore odmah u dodiru s vatrom bilo da se radi o vatri upaljača, uređaja za zavarivanje, a pogotovo kod požara na otvorenom, prošlog nam je tjedna rekao izvor blizak državnom povjerenstvu koje istražuje uzroke požara na Kornatu.
Nacional je provjerio te navode pokusom na jednom takvom kombinezonu i rezultati su bili poražavajući. Bilo je dovoljno da se upaljačem potpali nogavica takvog kombinezona na otvorenom da bi počelo njegovo taljenje, uz pojavu crnog dima, koje je preraslo u buktinju s potpunim sagorijevanjem za samo tri minute. Na zgarištu se poslije toga nije moglo naći ništa drugo osim ostataka kombinezona koji su nalikovali potpuno izgorjelom novinskom papiru.
Ako je za takav pokus bio dovoljan upaljač, može se samo zamisliti u kakvu se buktinju pretvorio dio nesretnih vatrogasaca na Kornatu s intenzitetom i brzinom požara koji je tamo nastao 30. kolovoza 2007. u popodnevnim satima. "Na fotografskim snimkama s mjesta tragedije vidljivo je kako su zacrnjena samo mjesta gdje su pronađeni vatrogasci. Suha trava ne stvara gust crni dim kao niti benzin ili kerozin. Jedino izgaranje sintetičke odjeće može objasniti čađu. Nalaz ‘ugljikovodika kratkog lanca' na tijelima vatrogasaca, a misli se prije svega na benzin, ne znači ništa. On može nastati izlaganjem ‘ugljikovodika dugog lanca' kao što su polietilen, polipropilen i ostale plastike, pa čak i izlaganjem i otapanjem ljudskih masnoća pri visokoj temperaturi u procesu pirolize", rekli su Nacionalu izvori bliski povjerenstvu koje istražuje okolnosti tragedije na Kornatu.
