Beta karoten je biljni pigment žute do crvene boje izoliran 1830.god. iz mrkve (eng. carrot) te je stoga nazvan karoten. Bogati izvori beta karotena su žuto i narančasto voće i povrće, te tamno zeleno lisnato povrće. Posebno valja istaknuti mrkvu, dinju, lubenicu, krušku, marelicu, rajčicu, brokulu, blitvu i špinat. Ljudski organizam ga može pretvoriti u vitamin A, pa ga zato nazivaju i provitamin A.
Funkcija beta karotena u organizmu je višestruka, a najpoznatija je njegova uloga vezana uz kožu i sluznicu. Koža je najveći ljudski organ i izravna zaštita od vanjskih utjecaja. Sluznica ima istu funkciju, no mora biti uvijek vlažna, a to joj omogućuje vitamin A kojeg je najbolje uzimati upravo u obliku beta karotena. Vitamin A djeluje na mlade stanice u dubljim dijelovima kože i sluznice tako da one sazrijevaju i zamjenjuju stare odumrle stanice koje se ljušte s površine. Taj učinak beta karoten pokazuje i u drugim organima kao što su pluća, crijeva, mokraćni putovi ili štitnjača Dokazan je i pozitivan učinak beta karotena na prevenciju noćnog sljepila i fotosenzibilnosti, katarakte, degeneracije žute pjege te gastritisa, a zabilježena je i njegova primjena kod odvikavanja od alkohola.
Beta karoten je i poznat i kao antioksidant, a također stimulira obrambene snage organizma, te štiti kožu od opasnog spektra UV zračenja, pa se osim u kremama za sunčanje preporučuje i oralno nekoliko tjedana prije izlaganja suncu. Uz preparate za sunčanje, ljeti je poželjno uzimanje beta karotena u tabletama, najmanje tri tjedna prije izlaska na sunce. Beta karoten ne uzrokuje nuspojave, no vrlo visoke doze mogu obojiti kožu u žuto-narančastu boju. Zdrava preplanulost i dugotrajnost ˝boje˝ glavni je razlog njegove sve veće primjene.
