Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područne službe Zadar 31. ožujka su na području Zadarske županije nezaposlene bile 11.733 osobe, od čega su 63 posto ili brojkom 7. 354 bile žene.
Upravo je velik udio žena među nezaposlenima, kao i zaostajanje za ukupnim trendom smanjenja nezaposlenosti, kad su u pitanju žene, detektiran kao jedan od ključnih problema u izviješću kojeg je Županijskom poglavarstvu u ime Zavoda za zapošljavanje podnio Dubravko Bacalja.
Drugi gorući problem je teško i nikakvo ponovno zapošljavanje osoba koje su bez zaposlenja ostale u srednjoj životnoj dobi. Iznesen je i podatak prema kojem Zadarska županija bilježi veću zaposlenost osoba oba spola u skupini do 25 godina u odnosu na državni prosjek, ali istodobno stoji nepovoljnije kad je u pitanju povratak u radni odnos osoba iznad 50 godina života.
Trgovina i ugostiteljstvo – nestalna radna mjesta
Valja pripomenuti i podatak prema kojem je u ožujku zabilježena 551 novoprijavljena nezaposlena osoba na području Županije, od čega je 51 posto na Zavod došao ostavši bez posla. Zvuči na prvi pogled utješnim podatak kako je istodobno zaposleno 450 osoba, no svega je 71 ostvarila ugovor na neodređeno vrijeme. Pribroje li se ovome podaci o fluktuaciji radne snage u zanimanjima vezanim uz trgovinu, ugostiteljstvo i općenito usluge, nameće se zaključak prema kojem je za ove djelatnosti karakteristična upravo nestalnost zaposlenja.
Naime, tijekom 2006. godine na Zavod za zapošljavanje prijavile su se 9.862 osobe, od čega 7.804 osoba koje su u radnom odnosu već bile, i to dominantno u trgovini (23,4 posto) i ugostiteljstvu (22,2 posto). Pretvorimo li to u brojke, iz trgovina je na Zavod pristiglo oko 1.870 osoba, a iz ugostiteljske djelatnosti oko 1.710. Zaključak se može smatrati utemeljenim ukoliko uvažimo podatak kako je istodobno u ove dvije djelatnosti bilo i najviše novozaposlenih, i to trgovini 2.792, a u hotelima i restoranima 2.439.
Predstavnici Zavoda za zapošljavane Dubravko Bacalja, koji je podatke iznio, i Višnja Perin, voditeljica Odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u zadarskom Zavodu za zapošljavanje, koja je svoje izlaganje usmjerila na mjere poticanja zapošljavanja koje je odredila država nisu se u izvješću podnesenom poglavarima bavili dubljom analizom uzroka nestabilnosti zaposlenja za više od polovice djelatnika u ovim zanimanjima. Obzirom da je riječ o godišnjem prosjeku ne možemo govoriti i sezonskoj fluktuaciji, već nam na pamet padaju različita sindikalna upozorenja o najblaže rečeno zaobilaženju Zakona o radu i kršenju materijalnih i radnih prava upravo u ovim djelatnostima.
Razina socijalne (ne)sigurnosti postaje jasnija ako navedenom priložimo i podatak prema kojem je u uslužnom sektoru kojeg, izuzmemo li obrazovne i druge javne službe, u najvećem dijelu čine ove dvije djelatnosti zaposleno čak 73 posto od ukupno zaposlenih oko 56.000 stanovnika Zadarske županije.
Ipak, zapošljavanje u trgovini u 2006. godini premašilo je prosječnu stopu rasta zaposlenosti od 4.1 posto i iznosilo je 6,1 posto, dok je u ugostiteljstvu zabilježilo rast od 4,4 poto. Prevedeno u brojke, broj radnih mjesta u obje djelatnosti povećan je na način da su otvoreno 502 radna mjesta u trgovinama i 145 u hotelima i restoranima. Kad su u pitanju proizvodne djelatnosti rast zaposlenosti ravan županijskom prosjeku ostvaren je u poljoprivredi, dok je onaj u ribarstvu, ali i prerađivačkoj industriji, iako se na prvi pogled čini iznenađujućim, ravan prosjeku rasta zaposlenosti u trgovinama.
Rast nezaposlenosti u Zadru i Pagu
Najveći rast zaposlenosti u prošloj godini ostvaren je u građevinarstvu i to od 11. 6 posto, no to ne znači da broj novootvorenih radnih mjesta premašuje onaj u trgovinama. Otvorena su, naime, 362 radna mjesta. Ipak, bez obzira na često spominjani građevinski boom zadarske regije, građevinarstvo je s 8,82 posto stope rasta zaposlenosti još uvijek ispod državnog prosjeka rasta po stopi od 9,07 posto.
S nešto manje novootvorenih radnih mjesta, vodeća grana uslužne djelatnosti sa stopom rasta od 9.1 posto bilo je financijsko posredovanje. Ovdje je zanimljivo pripomenuti i podatak prema kojem je upravo financijsko posredovanje jedna od četiri djelatnosti u kojima žene čine dominantnu većinu zaposlenika (72,1 posto). U svim ostalim djelatnostima, izuzevši zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, obrazovanje i trgovinu- dominiraju muškarci.
Spomenimo i to kako je na području Županije lani otvoreno 5.111 radnih mjesta što označava rast od 5, 5 posto u odnosu na 2005., ali to ne vrijedi za Zadar i Pag. Pag, naime, bilježi otvaranje manje radnih mjesta u odnosu na 2005. i to po stopi od 53, posto, a Zadar po stopi od 3, 6 posto.
Gore s fakultetom nego bez škole?!
Zanimljiva je i analiza nezaposlenosti s obzirom na razinu obrazovanja. Frapantan je podatak da je nezaposlenih više među onima sa znanstvenom titulom, koji čine 4,3 posto ukupno nezaposlenih, nego onih bez završene osnovne škole kojih je među nezaposlenima 3,73 posto.
Nezaposlenih sa završenom gimnazijom je 3,6 posto. Najveći udio u nezaposlenoj populaciji pripada osobama sa svjedodžbom trogodišnje srednje školom (36,3 posto), potom onima sa završenom osnovnom školom(27,6 posto), i onima s četverogodišnjom srednjom školom (22 posto).
