Mikroplastika su male plastične čestice veličine manje od 5 milimetara. Nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta, poput boca za vodu, plastičnih vrećica i materijala za pakiranje, kao i otpadanjem sintetičkih vlakana s odjeće i tekstila tijekom pranja. Mikroplastika je raširena u okolišu, uključujući zrak koji udišemo, vodu koju pijemo i hranu koju jedemo. Mogu imati štetne učinke na divlje životinje, a također mogu predstavljati rizik za ljudsko zdravlje, poručuju iz zadarske Čistoće.
Gdje u svijetu ima najviše problema s mikroplastikom?
Onečišćenje mikroplastikom globalni je problem koji pogađa mnoge regije svijeta. Međutim, postoje određena područja koja su posebno ranjiva zbog čimbenika kao što su gustoća naseljenosti, industrijalizacija i oceanske struje. Neka od područja za koja se zna da imaju visoke razine onečišćenja mikroplastikom uključuju:
1. Velika pacifička mrlja smeća: ovo je veliko područje Tihog oceana koje sadrži koncentraciju plutajućeg plastičnog otpada, uključujući mikroplastiku. Procjenjuje se da je dvostruko veći od Texasa.2. Sredozemno more: Sredozemno more je visoko urbanizirano i gusto naseljeno, te prima velike količine plastičnog onečišćenja iz okolnih zemalja.
3. Bengalski zaljev: ovo područje prima značajnu količinu plastičnog onečišćenja iz gusto naseljenih zemalja Indije i Bangladeša.
4. Arktik: mikroplastika je pronađena u arktičkom morskom ledu i u želucima životinja koje žive u ovoj regiji. Smatra se da je to zbog oceanskih struja koje nose plastično onečišćenje iz drugih dijelova svijeta na Arktik.
5. Obala Indonezije: Indonezija je jedan od najvećih svjetskih sudionika u onečišćenju oceana plastikom, sa značajnom količinom plastičnog otpada koji ulazi u ocean s njezine obale i rijeka.
Gdje u Sredozemnom moru?
Mikroplastika je pronađena diljem Sredozemnog mora, no poznato je da su neka područja posebno pogođena zbog visoke razine urbanizacije i industrijske aktivnosti. Jedno od najzagađenijih područja Sredozemlja je zaljev Gabes, koji se nalazi uz obalu Tunisa. Ova regija dom je nekoliko industrija, uključujući rudarstvo fosfata i kemijsku proizvodnju, koje doprinose visokim razinama onečišćenja. Zaljev Gabes također je pod velikim utjecajem plastičnog otpada iz okolnih zemalja. Ostala područja Sredozemlja za koja se zna da su pogođena onečišćenjem mikroplastikom uključuju obale Španjolske, Italije, Francuske i Turske. Osim toga, plastično onečišćenje pronađeno je u vodama oko velikih gradova poput Atene, Barcelone i Marseillea, koji imaju veliku gustoću naseljenosti i turističku aktivnost.
Mikroplastika u Jadranskom moru
Onečišćenje mikroplastikom pronađeno je i u Jadranskom moru, vodenom tijelu koje se proteže od istočne obale Italije do zapadne obale Hrvatske. Studije su pokazale da se mikroplastika može pronaći u cijelom Jadranskom moru, s višim koncentracijama u blizini obala i u područjima s visokom razinom pomorskog prometa i turističkih aktivnosti. Na primjer, mikroplastika je pronađena u visokim koncentracijama u blizini luka Venecije i Trsta u Italiji. Osim toga, Jadransko more dobiva plastično onečišćenje iz nekoliko rijeka koje se u njega ulijevaju, uključujući rijeku Po u Italiji i rijeku Neretvu u Hrvatskoj. Rijeka Po jedna je od najvećih rijeka u Italiji i nosi velike količine plastičnog otpada iz uzvodnih izvora. Onečišćenje Jadranskog mora mikroplastikom predstavlja zabrinutost i za okoliš i za ljudsko zdravlje jer mikroplastiku mogu progutati morski organizmi i ona može ući u prehrambeni lanac.
Kako spriječiti nastanak mikroplastike?
Sprječavanje stvaranja mikroplastike zahtijeva kombinaciju mjera za smanjenje količine plastičnog otpada i poboljšanje praksi gospodarenja otpadom.
Evo nekoliko strategija za sprječavanje stvaranja mikroplastike:
1. Smanjite upotrebu plastike: Smanjenje količine plastike koja se koristi u svakodnevnom životu može značajno smanjiti količinu plastičnog otpada koji završi u okolišu. Na primjer, korištenje višekratnih boca i vrećica za vodu i izbjegavanje jednokratnih plastičnih predmeta poput slamki i posuđa.
2. Ispravno zbrinjavanje plastičnog otpada: Pravilno zbrinjavanje plastičnog otpada može spriječiti njegov ulazak u okoliš i raspadanje u mikroplastiku. To uključuje recikliranje i odlaganje plastičnog otpada u za to predviđenim objektima, umjesto bacanja u smeće ili odlaganja u ocean ili druga prirodna okruženja.
3. Poboljšati sustave gospodarenja otpadom: Poboljšanje sustava gospodarenja otpadom, osobito u područjima gdje se plastičnim otpadom loše gospodari, može spriječiti plastiku da uđe u okoliš i razgradi se u mikroplastiku. To uključuje ulaganje u infrastrukturu za recikliranje, povećanje pristupa uslugama prikupljanja i zbrinjavanja otpada te promicanje odgovornih praksi gospodarenja otpadom.
4. Razvijte alternative za plastiku: razvoj i promicanje alternativa za plastiku može pomoći u smanjenju količine proizvedenog plastičnog otpada. To uključuje alternative plastičnoj ambalaži, kao što su biorazgradivi materijali ili spremnici za višekratnu upotrebu, i alternative plastičnim proizvodima, kao što su odjeća od prirodnih vlakana i kućanski predmeti koji nisu od plastike.
5. Obrazovati i podići svijest: Obrazovanje javnosti o utjecaju plastičnog onečišćenja i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom može pomoći u povećanju svijesti i promicanju promjene ponašanja. To uključuje podizanje svijesti kroz kampanje, pružanje informacija o održivim alternativama i poticanje odgovornih praksi gospodarenja otpadom na razini pojedinca i zajednice.
Zaključno, onečišćenje mikroplastikom globalni je problem koji utječe na mnoge regije svijeta, uključujući oceane, rijeke i druga prirodna okruženja. Mikroplastika može imati štetne učinke na divlje životinje, a također može predstavljati rizik za ljudsko zdravlje. Sprječavanje stvaranja mikroplastike zahtijeva višestruki pristup koji uključuje smanjenje upotrebe plastike, poboljšanje praksi gospodarenja otpadom, razvoj alternativa plastici i edukaciju javnosti o utjecaju onečišćenja plastikom. Poduzimanjem mjera za smanjenje plastičnog otpada i sprječavanje stvaranja mikroplastike možemo pomoći u zaštiti okoliša i promicanju održivije budućnosti.
