Prošli mjesec završila je provedba jednogodišnjeg projekta „Primjena inovativnih metoda podučavanja i komunikacije sukladno smjernicama ruralnog razvoja”.
Nositelj projekta je Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, a partneri u projektu su Zadarska županija, Grad Zadar, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda te Srednja škola braće Radić iz Kaštel Štafilića- Nehaja.
Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu poziva „Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada”, a njegova ukupna vrijednost je 1.291.635,00 kuna.
O ciljevima, provedbi i rezultatima projekta razgovarali smo s voditeljicom projekta dipl. ing. Ivanom Dević.
U sklopu projekta podignut je hidroponski sustav za uzgoj jagoda. Što omogućuje takav sustav za uzgoj? Na koji način je provedba projekta omogućila učenicima da steknu kvalifikacije za povećanu zapošljivost i samozapošljivost na tržištu rada?
Hidroponski sustav uzgoja je jedna od inovativnih metoda uzgoja raznih vrsta „bez tla” koji još nije jako zastupljen u našim krajevima. Pod pojmom bez tla mislimo da se kulture ne sade u zemlju već u razne supstrate, u našem slučaju je to kokosovo vlakno. Ovom metodom se ostvaruje veći prinos u odnosu na istu površinu kod konvencionalnog uzgoja, biljke imaju manje dodira sa bolestima i štetnicima iz tla, pa se samim tim i smanjuje potrošnja zaštitnih sredstava, a hranjiva se dodaju kontrolirano prema potrebama kulture pa je rast biljaka bolji i brži. Škola je u sklopu projekta postavila sustav za hidroponski uzgoj jagoda u zatvorenom prostoru (u svom plasteniku na Babindubu) i na otvorenom prostoru (ispred škole).
Jedna od projektnih aktivnosti je i izmjena školskog kurikuluma za zanimanje agroturistički tehničar (praktični dio nastave), a svrha njegove implementacije je usvajanje i razvijanje specifičnih znanja i vještina kod učenika. Naime, odabrana voćna vrsta je jagoda jer joj odgovaraju klimatski uvjeti na zadarskom području, a na tržištu postoji potražnja za plodovima u svježem stanju i za prerađevinama poput sokova, pekmeza i zamrznutog voća. Cilj je da se veći broj učenika opredijeli za vlastitu proizvodnju jagoda kojom će moći osigurati samozapošljavanje. Ujedno je uzgoj jagoda pogodan za cjelokupan program obrazovanja za zanimanje agroturistički tehničar obzirom da se ova proizvodnja može biti ekonomski održiva na malim proizvodnim površinama obiteljskog gospodarstva. Uz edukacije o jagodama i hidroponskom sustavu, učenici su završili i tečajeve marketinga i poslovnih vještina.
Kakve su bile reakcije učenika na ovaj projekt?
– Reakcije učenika su odlične, a unatoč svojim godinama, pristupili su aktivnostima vrlo ozbiljno i odgovorno.
Osim učenika, učili su i profesori. Koja su nova znanja stekli profesori?
– Profesori su završili tečaj općeg engleskog jezika, tečaj informatike, edukacije o uzgoju jagoda i hidroponskom sistemu, te pedagoške dimenzije izrade, realizacije i vrednovanja školskog kurikuluma. Sve edukacije su osmišljene s ciljem da nastava postane interaktivna i zanimljivija učenicima kako bi im se što više približila praktična nastava, a sve u svrhu njihove povećane zapošljivosti i samozapošljivosti.
Realizirana su studijska putovanja u Nizozemsku, Slavonski Brod i Kaštel Štafilić te je posjećeno agroturističko imanje u Zadarskoj županiji. Što su učenici i profesori mogli vidjeti na ovim putovanjima?
– Prvo studijsko putovanje u sklopu projekta je bilo ono u Nizozemsku, koju možemo nazvati poljoprivrednom velesilom. Tamo su učenici i profesori posjetili istraživačke centre, demo staklenike, tvornicu za izradu hidroponskih sistema, te su na taj način dobili informacije i znanja možemo reći „iz prve ruke”. Posjet školama u Slavonskom Brodu i Kaštel Štafiliću kao partnerima na projektu je isto bilo veliko iskustvo kako za učenike tako i za profesore. Naročito ih je fascinirala škola u Slavonskom Brodu koja je vodeća poljoprivredna škola u Hrvatskoj sa brojnim plastenicima u kojima se uzgajaju razne vrste, sa laboratorijem za mikropropagaciju te tvrtkom Biotech, regionalnim centrom za biotehnološka istraživanja kojoj je između ostalih osnivač škola.
Kuhari Renato Kraljev i Mario Arbanas su zajedno s učenicima osmislili i pripremili tri slatka, ali i tri slana jela od jagoda s učenicima. Kako su se jagode uklopile u slanim jelima?
– Izvrsno! Da budemo iskreni, ni mi nismo znali kako će se jagoda uklopiti u slana jela ali smo se svi ugodno iznenadili. Pored salate od mozzarelle, maslina i jagoda i svinjskog filea u košuljici od pancete s umakom od jagoda i zelenog papra najveće oduševljenje je izazvao orzoto od jagoda i motra.
Proveli ste analizu stvarnih potreba tržišta. Što pokazuju rezultati provedene analize i koji je plan za buduće aktivnosti škole?
– U postojećem nastavnom planu vidljiv je manjak praktične nastave praktično u svim usmjerenjima. Tendencija je da se praktični dio proširi na najmanje 10 – 15 sati tjedno, poglavito u tijeku vegetacijske sezone za poljoprivredna zanimanja. Kroz praktičnu nastavu se može obaviti i dio nastave koji je do sada provođen kroz teorijska predavanja, a cve s ciljem kao što smo već rekli, da učenici steknu što bolja znanja i kompetencije kako bi se povećala njihova zapošljivost.
Više informacija o projektu potražite na linku.
