Sadašnji župan i kandidat HDZ-a za istu funkciju na predstojećim lokalnim izborima, Stipe Zrilić, odgovara na aktualna pitanja iz poljoprivrede i ruralnom razvoju.
Koja je uloga poljoprivrede u razvoju gospodarstva Zadarske županije?
Poljoprivreda je u Zadarskoj županiji jedna od značajnijih gospodarskih grana, odnosno poljoprivredni potencijali; u prvom radu velike obradive površine poljoprivrednog zemljišta, povoljne klimatske prilike i znatne količine vode za navodnjavanje svrstali su poljoprivredu na to visoko mjesto. Utjecaj aktivnosti rada Županije na poticanje i razvoj gospodarstva je kako u direktnim aktivnostima (izravne financijske potpore) tako i u nizu indirektnih koji su nemjerljivi.
Koji su najveći problemi poljoprivrede u Zadarskoj županiji?
Najveći problem poljoprivredne proizvodnje u Zadarskoj županiji je rascjepkanost zemljišta. Prema podacima iz 2003. u prosjeku jedna poljoprivredna jedinica koristila je 1,46 hektara poljoprivrednog zemljišta na 5,5 parcela, dok je državni prosjek pet hektara. Ovakvoj situaciji pogoduje i činjenica da je 93 posto poljoprivrednog zemljišta u privatnom, a sedam posto u državnom vlasništvu.
Na koji će se način riješiti problem usitnjenosti poljoprivrednih parcela?
Mi smo već poduzeli korake u rješavanju ovog problema. Osnovan je ured za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kojeg će do kraja godine zamijeniti Agencija za poljoprivredno zemljište. Najvažniji ciljevi osnivanja kao i nadležnost agencije biti će: ubrzavanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, stjecanje (kupovina) poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu te posredovanje u prometu poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu u svrhu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Jedan od načina da se problem usitnjenosti riješi jest i udruživanje poljoprivrednika u zadruge. Na principima zadrugarstva danas se zasniva razvoj poljoprivrede čitave Europe.
Koji su sustavi navodnjavanja u Zadarskoj županiji i što se od Plana do sada realiziralo?
U tijeku je izrada glavnog projekta sustava navodnjavanja Škabrnja, idejnog projekta sustava navodnjavanja Povljanja, Kolan i Lišansko polje i analiza postojećeg stanja sustava navodnjavanja Bokanjačko blato i Rašinovac. Završeni su i geotehnički istražni radovi na području akumulacije Kotao u Kulsko – Korlatskom polju, a u ožujku su, temeljem potpisanog komisionog ugovora (između Hrvatskih voda – VGO Split i Zadarske županije) započeli radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Baštica – I faza čija je vrijednost oko 18 milijuna kuna. Do sada smo realizirali sve što smo planirali, a bitno je za naglasiti i da ove godine očekujemo početak radova na izgradnji sustava navodnjavanja Škabrnja , za što je ishođenje lokacijske dozvole u tijeku
Kako će izgradnja sustava navodnjavanja utjecati na poljoprivrednu proizvodnju?
U vremenu prije Domovinskog rata na području Zadarske županije odvijala se vrlo živa i intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Uslijed ratnih zbivanja koja su zahvatila šire područje županije, veći dio površina je devastiran i zapušten. Osim toga, veliki broj minskih polja otežava povratak na proizvodne površine. Povratak poljoprivredi, kojom bi se zasigurno slika gospodarstva izmijenila na bolje vidimo u navodnjavanju. Stoga radimo na izradi dokumentacije za pojedinačne planove navodnjavanja za područje čitave Županije, od Kolana do Lišana,a kao što sam i rekao izgradnja je započela na Baštici, a ove godine će započeti i u Škabrnji.
Može li poljoprivreda pomoći razvoju seoskog turizma u našoj Županiji?
Zadarska županija pokušava pomoći ostvarivanju uvjeta za razvoj svog seoskog dijela.
Revitalizacija ruralnog područja, koje je tijekom Domovinskog rata pretrpjelo veliku štetu, ima osobiti značaj jer u sebi integrira jačanje autohtone, i to ekološke proizvodnje, očuvanje okoliša, ali i čuvanje tradicije i lokalnog identiteta. Uloga Zadarske županije, u tom je procesu iznimno važna jer usklađuje sve navedene čimbenike te sudionicima u procesu revitalizacije, posebno obiteljskim gospodarstvima, pruža razne vrste potpore u ostvarivanju zadanih ciljeva.
Prije svega naglasak je stavljen na razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja će svojom ekološkom proizvodnjom ali uz očuvanje okoliša te čuvanje tradicije i lokalnog identiteta, biti jezgra razvoja ruralnog turizma. Riječ je o poželjnom obliku turizma kojim će se izbjeći zamka negativnog učinka globalizacije koja je veliki broj svjetski poznatih turističkih odredišta uniformirala.
U Gradu Zadru živi nešto manje od 50% stanovništva naše Županije. Preostali dio, počevši od naših otoka preko Ravnih kotara i Benkovca te Like potrebno je razvijati na način da ljudi više ne odlaze s tih područja. Mnogi drugi su prepoznali vrijednost ovog prostora pa bi trebali i mi sami.
