Na Sveučilištu u Zadru s radom je započeo Međunarodni znanstveni skup „Zadarski filološki dani 11“, koji se ove godine održava s temom „Jezik, književnost i kultura – materinski i ini jezici”. Više od 130 sudionika uživo ili putem konferencijske veze održat će izlaganja koja se bave temama iz područja jezika i književnosti, glotodidaktičkim i kontrastivnim te međukulturnim i interkulturnim temama.
Ovogodišnji skup odvija se u godini koja ima posebno značenje jer se na Sveučilištu u Zadru ove godine obilježava 70. obljetnica osnutka Filozofskog fakulteta i nekoliko današnjih filoloških odjela, za hrvatski, engleski, njemački, talijanski i francuski jezik i književnost. Već sedam desetljeća ti su odjeli mjesto intelektualnog rasta, znanstvene izvrsnosti i plodnoga dijaloga među jezicima i kulturama. Generacije profesora, istraživača i studenata pridonijele su izgradnji snažne tradicije koju i danas nastavljamo razvijati, istaknula je u pozdravnoj riječi prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
Sudjelovanje na skupu potvrdilo je više od stotinu uglednih znanstvenika iz 15-ak zemalja. Plenarni su izlagači: akademik Mateo Žagar (Sveučilište u Zagrebu), Grzegorz Lisek (Sveučilište u Greifswaldu, Njemačka) i Varja Balžalorsky Antić (Sveučilište u Mariboru, Slovenija). U okviru skupa održat će se i panel „Tropismenost i trojezičnost hrvatske književnosti srednjega i ranoga novog vijeka”.
– Filologija nas uči da riječ nikada nije tek znak; ona je trag vremena, zrcalo društva i most među ljudima. Proučavajući jezik, učimo prepoznavati nijanse značenja, razumjeti različitosti i graditi dijalog. Kroz književnost razvijamo empatiju i sposobnost da sagledamo svijet iz različitih perspektiva, a kroz kulturu kako zajednički oblikovati prostor suživota. Upravo zato humanističke znanosti imaju nezamjenjivu ulogu u oblikovanju otvorenog i odgovornog društva. Zadarski filološki dani pružaju dragocjenu priliku za produbljivanje tih promišljanja — predstavljanjem vaših istraživanja, postavljanjem novih pitanja i povezivanjem različitih metodoloških i teorijskih pristupa. Ovakvi skupovi potvrđuju da znanost nije zatvoren sustav, nego živa mreža razgovora i suradnje, istaknula je prorektorica Pavić Pintarić.
V. d. pročelnica Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak organizaciju konferencije istaknula je kao primjer uzorne međuodjelne suradnje, dok je pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić sudionike pozdravila – na poljskom jeziku.
– Slavističke konferencije, tijekom kojih čujemo sve slavenske jezike, uvijek učine da se na trenutak osjećam mudrijom i bogatijom nego što zapravo jesam. Bez obzira na to jesmo li samo slavisti ili i Slaveni, malo nas poznaje sve slavenske jezike. Ipak, već nakon nekoliko izlaganja brzo prestajemo primjećivati granice između onoga što nam je poznato i onoga što je strano. Čak i ako su jezične razlike doista velike, a „lažni prijatelji“ nas ponekad mogu dovesti u zabunu, u slavističkom krugu pronalazimo osjećaj bliskosti i zajedništva. U tome upravo leži ljepota slavenskog svijeta – u tome što se, unatoč raznolikosti, možemo međusobno razumjeti. Neka ova konferencija bude prostor u kojem će se razumijevanje pokazati važnijim od savršenstva. Otkrijmo zajedno koliko nas toga povezuje. A ako odemo odavde barem malo mudriji i bogatiji – bit će to zato što smo doista međusobno razgovarali, rekla je pročelnica Vidić.
U završnom obraćanju izrekla je pozdrave na hrvatskom, poljskom, ruskom, slovačkom, češkom i slovenskom jeziku te na kraju još jednim jezikom iz susjedstva: „halalite ako sam omanula padež ili naglasak, bezbeli da jesam“.
