Nakon predstavljanja na Sveučilištu u Zadru prof. dr. sc. Ante Uglešića predstavio je svoju knjigu „U potrazi za Višeslavovom krstionicom” i u prepunoj multimedijalnoj dvorani Barokne kuće u Ninu.
– Nedvojbeno je kako će i Gradu Ninu i svim njegovim građanima, ali jednako tako i na nacionalnoj razini, izlazak ove knjige donijeti veliko zadovoljstvo jer se nakon toliko kontroverzi posljednjih desetak godina, ovim radom rasvjetljava velik dio problematike vezane uz samo podrijetlo krstionice, lokacije baptisterija u kojem je bila smještena, datacije, bližeg identiteta samog kneza Višeslava kao i puta samog zdenca od njegovog posljednjeg spomena u Ninu u dokumentima iz 1727. godine, te pretpostavke da je ista odnesena iz Nina 1746. kada je niski baptisterij bio porušen i spaljen, pa do pojave iste u kapucinskom samostanu 1852. iz kojeg je premještena u Museo Correr u Veneciji. Od 1942. godine kada je u sklopu restitucijskih pregovora izvršena zamjena dviju slika Vittorea Carpaccia iz Strossmayerove galerije u Zagrebu za Višeslavovu krstionicu iz Muzeja Correr u Veneciji, ne prestaje interes znanstvene javnosti za istu, ističu iz Grada Nina.
Svečanost promocije vodila je viša savjetnica za kulturu, Marijana Ramov, koja je u uvodnom dijelu istaknula „kako je u znanstvenim krugovima većinom bilo uvriježeno mišljenje da je krsni zdenac s imenom kneza Višeslava, kulturno dobro koje potječe iz ninske katedrale te da se radi o jednom od najznačajnijih ranosrednjovjekovnih spomenika koji svjedoči o pokrštavanju Hrvata. No, posljednje desetljeće isprofilirao se značajan val onih autora koji negiraju njenu pripadnost ninskoj biskupiji, otuđuju je od Nina, otuđuju od Hrvatske, a išlo se toliko daleko da se predlagalo njeno brisanje iz Korpusa hrvatske nacionalne baštine”.
Ovaj vrijedan rad predstavili su: doc.dr. sc. Tomislav Fabijanić, doc.dr. sc. Zdenko Dundović, dr. sc. Miroslav Katić te sam autor prof.dr. Ante Uglešić.
Prof. dr. Ante Uglešić posljednjih godina intenzivno se bavio proučavanjem i traženjem dokumentacije o krstionici, no daleko najupečatljiviji su rezultati nikad objavljenih arheoloških istraživanja provedenih 2001. godine na prostoru ninskog baptisterija sjeveroistočno od Župne crkve sv. Anselma u Ninu, koje je vodio pokojni prof.dr Janko Belošević, koji potvrđuju pripadnost krsnog zdenca s imenom kneza Višeslava Ninu i ninskoj crkvi iz koje je otuđen nakon 1746. godine.
Jedan od dokaza o njezinu podrijetlu je, tvrdi prof. Uglešić je i činjenica koja je potvrđena – da krstionica izgleda onako kako se opisuje u povijesnim izvorima iz 18. i 19. stoljeća
Jednako tako vrlo je važna činjenica da tog svećenika Ivana koji se javlja na krstionici treba povezati sa svećenikom Ivanom koji je bio pouzdanik hrvatskih narodnih vladara i Pape i koji je kao osoba povezan s uspostavom ninske biskupije, kako tvrdi prof Uglešić.
A posebno su indikativni vidljivi tragovi požara na krstionici, ali i čišćenja, te vatre i dima koji su ušli u pore mramora.
Sada, kako ističe don Zdenko Dundović na jednom mjestu imamo okupljenu svu znanstvenu legitimnu i važnu građu koja će sigurno pridonijeti raspravama i konačnom razrješenju pitanja Višeslavove krstionice u Ninu.
Pisani izvori, rezultati arheoloških istraživanja i povijesna građa koja je objedinjena u knjizi prof. dr. sc. Ante Uglešića “U potrazi za Višeslavovom krstionicom”, oduševila je ninsku javnost a domaćini su posebno zahvalni prof. Uglešiću i svima koji su pomogli u nastajanju ove iznimne knjige koja pripadnost krstionice s imenom kneza Višeslava – jedne od najprepoznatljivijih vjerskih simbola naše baštine – vraća prvoj katedrali u Hrvata, prvoj Biskupiji hrvatskog naroda te prvoj prijestolnici naše srednjovjekovne države – Ninu.
U konačnici argumentirano ju vraća u korpus iznimno važne hrvatske nacionalne baštine!, ističu iz Grada Nina.
