Predavanjima prof. dr. sc. Anamarije Kurilić “Mračna strana starog Rima” i izv. prof. dr. sc. Zrinke Serventi “Aleksandar Veliki ili Aleksandar Grozni? Kako nasiljem osigurati carstvo?” danas su na Sveučilištu u Zadru započeli XV. Dani povijesti, na kojima će kroz radionice i predavanja profesori i studenti obraditi temu “Strategije nasilja kroz povijest”. U današnje vrijeme nasilje se pokušava kroz razne edukacije i prevencije spriječiti kao glavno „oružje” u dostizanju cilja, no nažalost, ono je i dalje prisutno, o čemu svjedoči aktualna situacija u Ukrajini. Aktualnost teme u uvodnoj riječi pohvalio je i pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Zlatko Begonja.
– Tema je zanimljiva i uvijek aktualna, jer je nasilje prisutno u svakoj kulturi. Mnogi su stjecali vlast zahvaljujući nasilju, održavali se na njoj, a u nedavnom 20. stoljeću imali smo čak tri totalitarna režima u kojima se to posebno očitovalo, rekao je dr. Begonja.
U prvom predavanju o nasilju u starom Rimu dr. Kurilić istaknula je kako ono nije bilo zastupljeno samo u amfiteatru kroz gladijatorske igre. Ta su događanja nerijetko trajala cijeli dan ili više dana i na njima je bilo glazbe, žonglera, klaunova, različitih uprizorenja.
– Pogrešan je dojam koji se može steći iz gledanja filmova kako je publika odlučivala o životu i smrti. Gladijatori su bili popularni „influenceri” tog doba, koje su mase obožavale, a i bili su robovi, odnosno dragocjena „roba” koja se ne ubija bez razloga. Manje je poznat da su borbe bile i koreografirane, odnosno ako bi u nekom trenutku životinja zaprijetila gladijatoru, drugi bi mu priskočio u pomoć.
Puno su okrutniji bili prizori bacanja ljudi pred zvijeri. U tim slučajevima radilo se obično o kriminalcima koje je sud prethodno osudio zbog veleizdaje, isključivo robovima ili „negrađanima”. Osim bacanja leopardima zabilježena su i druga okrutna pogubljenja u kojima bi kažnjenika pregazili slonovi. Bilo je i političkog nasilja uvidu batinaških skupina korištenih u političkim kampanjama ili proskripcijama, u kojima bi se otvorila „sezona lova” na neistomišljenike, koji su se mogli nekažnjeno ubiti, a ubojice su se mogle nadati i njihovoj imovini.
Nakon današnjih predavanja sutra su na rasporedu radionice o nasilju kroz povijest, dok će u petak predavanja održati izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić (Neka teror bude poredak dana – giljotina kao sredstvo političke prisile) i doc. dr. sc. Branko Kasalo (Nasilje kao sredstvo politike). Sve će završiti oživljavanjem povijesti s Vitezovima vranskim u Kapetanskom parku u 14 sati.
