U Zadru je u 83. godini života preminuo istaknuti hrvatski arhivist i povjesničar prof. dr. sc. Josip Kolanović.
Rođen je u Zadru. Osnovnu školu završio je u Privlaci kod Zadra, a Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zadru. Diplomirao je i magistrirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1964.), te povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (1981.), gdje je magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti (1977.) i obranio doktorsku disertaciju Šibenik u 15. stoljeću, iz povijesnih znanosti (1990).
Bio je profesor na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964-70.) i suradnik Kršćanske sadašnjosti. Od 1972. godine je djelatnik, a od 1991. godine ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. Bio je član Komisije za povrat arhivske građe iz Austrije i Italije od 1975. godine, član Hrvatskoga arhivskoga vijeća, Vijeća za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Komisije za grbove Ministarstva pravosuđa. Od 1997. godine honorarno je predavao arhivistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokretač je i urednik časopisa Fontes: izvori za hrvatsku povijest.
Područje njegova proučavanja je arhivska teorija i praksa, srednjovjekovna povijest Dalmacije, napose gospodarski i društveni razvoj Šibenika u XV. i XVI. st., život i djelo Maksimilijana Vrhovca, te kritička objava izvora za hrvatsku povijest. Samostalno i sa suradnicima priredio je za tisak tridesetak knjiga povijesnih izvora. Uredio je Vodič Državnoga arhiva u Zadru i (s Oliverom Modrićem) Vodič arhiva Zadarske nadbiskupije.
Prije sedam godina dobio je nagradu Grada Zadra za životno djelo, nakon što ga je u ime Državnog arhiva u Zadru predložio ravnatelj Ante Gverić, radi iznimnog doprinosa na području kulture i znanosti, a u povodu 75 godišnjice života. Kolanović je pridonio Zadru objavljujući brojne arhivske izvore važne za njegovu povijest.
Posljednji ispraćaj obavljen je u krugu obitelji.
