Godine 1918. završava veliki svjetski rat u kojem je poginulo oko 20 milijuna ljudi. Mnoge zemlje suočene su s ekonomskim problemima, a pojedine od njih poput Austro-Ugarske zauvijek nestaju s povijesne scene. Dramatično se to odražava posebice na Dalmaciju, koja je bila u njezinom sastavu, a potom i Zadar, administrativno, političko i vojno središte pokrajine. Dok su svi raspoloživi muškarci u dobi od 18 do 52 godine na bojištu ratovali za cara, kod kuće su im propadala imanja a bolesti poput španjole poharale domaćinstva. Kad ih je (najmanje) 12 tisuća izginulo, rat je završio a njih je u rodnom kraju, kao rezultat Londonskog ugovora i priklanjanja Kraljevine Italije pobjedničkoj opciji, dočekala talijanska vojska, protiv koje su se borili na frontu.
Slom Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države na istočnoj obali Jadrana tema su znanstvenog skupa „Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji”, koji se danas održava na Sveučilištu u Zadru u organizaciji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i Državnog arhiva u Zadru. Krupne političke i društvene promjene promatrat će se kroz pitanja vojske, prehrane stanovništva i pozicije važnih javnih djelatnika iz Dalmacije na nacionalnoj i lokalnoj razini.
U više izlaganja tema je glad i nestašica općenito, koji doživljavaju vrhunac tragičnosti krajem 1917. i u prvoj polovici 1918. godine. Pomorska blokada, loši vremenski uvjeti 1916. i 1917. godine, s jako kišnim pa sušnim razdobljima, nedostatak muške i životinjske radne snage, sredstava za zaštitu poljoprivredne proizvodnje, doveli su do masovne neishranjenosti, a u pojedinačnim slučajevima i smrti. Kada je na ljeto 2018. došlo nešto uroda došla je, nakon ospica, boginja. Pjegavog tifusa, nova pošast koja je pokosila Europu – “španjola”.
Propast Austro-Ugarske Monarhije za Zadar je imala sudbonosne posljedice: ne samo da je prestao biti vjekovno dalmatinsko administrativno i kulturno središte nego je i (uskoro) voljom ratnih pobjednika postao dijelom daleke države – enklava u vlastitom etničkom tkivu.
– Iz “klaonice naroda” Hrvatska ulazi u “tamnicu naroda”, kako se često u historiografiji nazivaju državni savezi sa Srbima, prvo Kraljevina SHS, a potom i Jugoslavija. Talijanska vojska ulazi u Dalmaciju i uzima ova područja kao ratni plijen, nakon što su se iz oportunizma priključili silama Antante kad je sve bilo gotovo. Iako je u ratu poginulo najmanje 12.000 vojnika, a ukupan broj žrtava zajedno s ranjenima je oko 30.000 ljudi, danas nemamo gotovo ni jednog spomenika poginulima. Jedan je bio postavljen ispod današnje zgrade Županije, ali ga je talijanska vlast po dolasku, naravno, uklonila, rekao je na otvaranju skupa izv. prof. dr. sc. Tado Oršolić.
Ambicijama zemalja iz pobjedničke koalicije tu nije bilo kraja jer su i Srbi, rekao je doc. dr. sc. Zlatko Begonja, tražili svoj “dio kolača”. Prorektorica prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić istaknula je kako je ovo razdoblje dobro “pokriveno” i književnim djelima, no potrebno je jedno objektivno znanstveno istraživanje kako bi se dobili objektivni podaci o Prvom svjetskom ratu.
– Krah Austro-Ugarske donio je brojne promjene na globalnoj i lokalnoj razini, uključujući početak diplomatskih i vojnih aktivnosti strana zainteresiranih za naslijeđe ove države, posebice istočnu obalu Jadrana i Zadar.
– Stota godišnjica završetka velikog rata koji je donio promjene na globalnoj i lokalnoj razini promijenivši demografsku sliku Europe, posebno Dalmacije i Hrvatske. Kraj dobio krah Au a s druge strane početka diplomatske aktivnosti i vojne zainteresiranih strana za naslijeđe Au, posebice za istok i Zadar. Vjerujem da će nova saznanja rasvijetliti različite aspekte Prvog svjetskog rata, te da će od skupa koristi imati i studenti našeg poslijediplomskog sveučilišnog studija “Jadran – poveznica među kontinentima”, rekla je Balić-Nižić.
Nakon znanstvenog skupa večeras će u 18 sati u Državnom arhivu biti otvorena izložba dr. sc. Ante Gverića “Zadar 1918.”, na kojoj će se prikazati kako su svakodnevni život Zadrana (organizacija prehrane u ratnim uvjetima, pučke kuhinje, epidemija španjolske groznice…) i velike političke promjene koje je Zadar doživio upravo tih dana.
