Suvremeni masmediji globalno i individualno izgrađuju misaona iskustva, stvaraju i ruše doživljaje, proizvode drugu stvarnost, ne samo virtualnu, onu što postaje „stvarna” stvarnost. Noam Chomsky jedan je od izuzetnih kritičara „obećane zemlje” unutar Interneta i svih vrsta medija, koja nam je, tvrde apologeti masmedija, sudbinski predodređeni. Mnogi dosadašnji putevi i putokazi u analizama Chomskog dobro su poznati, no trebalo je još dublje zagrabiti po granitnom i mramornom dnu medijskih rituala i obreda kako bi se razotkrilo i nešto još relativno neotkriveno, ali vrlo bitno za današnji masmedijski svijet i njegovu budućnost – rađanje novih oblika i metoda manipuliranja i zavođenja, dio je predgovora knjige „Noam Chomsky i kritika suvremenih masmedija – proizvodnja slike stvarnosti i neophodnih iluzija”, doc. dr. sc. Nenada Vertovšeka s Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, koja je ovih dana izašla u izdanju Golden marketinga – Tehnička knjiga.
Noam Chomski smatra se najvećim živućim lingvistom i jednim od najvećih suvremenih mislilaca. Epohalan je njegov doprinos problematiziranju i promišljanju naravi i uloge medija u današnjem svijetu. Vertovšek u svojoj knjizi – proizašloj iz doktorskog rada – analizira njegovu filozofiju i teoriju medija te ukazuje na realnost u kojoj masmediji manipuliraju svakim aspektom života globalne i lokalne zajednice, ali i pojedinca. Autor u ovom djelu odgovara u kojoj je mjeri suvremeni čovjek u biti kreacija masmedija, ističe recenzent dr. sc. Bruno Ćurko.
– Ova knjiga polazi od uvjerenja kako je nužno temeljito razmotriti i definirati načela prevencije od još jedne čovjekove ovisnosti koja posreduje njegovo oslobođenje – ovisnosti o medijskoj slici svijeta. Nova masmedijska dehumanizacija, kako desetljećima upozorava i Chomsky, postaje politika bez tradicionalne moći i moć bez tradicionalne politike. Sva njegova promišljanja i propitivanja onog što-nam-se-zaista-događa danas su aktualnija nego ikad, ističe Vertovšek.
Kako se zapravo suprotstaviti proizvodnji različitih slika stvarnosti i još različitijih iluzija o stvarnosti koju nam nude masmedijski svjetovi budućnosti? U svakom slučaju valja najprije razumjeti kako proizvodi medijskih kuća i korporacija nisu novinarski proizvodi sami po sebi, sadržaji tiskovnih ili elektroničkih medija, već i medijski trendovi, ukusi i raspoloženja. Proizvodnja stavova i mišljenja postaju drugi način za kontrolu uma, što je bio davni nedosanjani san političkih i medijskih kontrolora.
– U promjenama koje se događaju, tupost, zabavljanje, nesvjesnost i sklonost stereotipovima nisu najvažnije stvari o kojima bi trebalo promišljati kao o bitnim dijelovima promjena ili utjecaja masovnih medija. Htjeli to ili ne, moramo se zapitati zaboravljamo li zaboravljanjem čitanja i određeni način funkcioniranja samog mišljenja. Sve više letimično pregledavamo knjige tražeći samo najzanimljivije dijelove, sve više uvjereni kako nam novomedijske mogućnosti idu za rukom, jer nam skraćuju i ubrzavaju vrijeme potrebno za istraživanja i usavršavanja vlastitog znanja. I dok ova, već uhodana pravila, prihvaćaju svi koji misle i žele maksimalno (is)koristiti mogućnosti i prednosti (novih) medija, ostaje pitanje je li dosadašnji način razmišljanja doista zastario, i je li navika ne-čitanja i drugačijeg korištenja uma novih naraštaja pozitivna u svakom slučaju, navodi Vertovšek.
Chomsky kritike upućene medijima uvijek stavlja u okvir kritike vladajućih elita, njihove bezobzirnosti u želji za kontrolom i manipulacijama. Ističe kako je propaganda u demokraciji gotovo isto što i batina u totalitarizmu, a ono čega još uvijek nema dovoljno jest podizanje svjesnosti o razmjerima manipulacije. Uloga masovnih medija mora biti razotkrivena kao tumačenje stvarnosti koju rabe za gomilanje privilegija i vlasti te održavanje vladavine elita po cijenu smanjenja demokratskih kriterija i dehumanizaciju cijelog društva.
Manipuliranje čovjekovim umom u medijskim sferama – poruka je – ne svodi se (više) samo na svemoć reklama, prinudnog oglašavanja ili proizvodnju nekritičkih potrošača robe i usluga. Potrošnja robe i usluga dobiva masmedijskim premazima senzacija, skretanja pozornosti i slabljenja odlučnosti, bitno dublje, dugoročnije i nepredvidljive posljedice, koje u konačnici vode samodestrukciji ljudske kulture, zaključuje Vertovšek.
Pasivne, poslušne, prepuštene, bespomoćne i egzaltirane pripadnike „zbunjenog i izgubljenog stada javnosti” Chomsky gotovo tjera na preispitivanje „svetih” autoriteta. Bez obzira na prepreke valja ustrajati na demontiranju postojećeg sustava moći i manipulacije, poručuje i p(r)okazuje Chomsky i traži konkretnu, ne salonsku i puku akademsku, borbu za opća etička načela i izražavanje vlastita mišljenja.
Doc. dr. sc. Nenad Vertovšek
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je filozofiju na temu „Noam Chomsky i kritika suvremenih masmedija – proizvodnja slike stvarnosti i neophodnih iluzija”. Vanjski je suradnik, naslovni docent na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, predaje kolegije Teorija i praksa medija i Medijska pismenost, predavao je i kolegij Hrvatski mediji. Na Diplomskom studiju Novinarstva i odnosa s javnošću Odjela za turizam i komunikacijske studije predavao je svojedobno i surađivao na kolegijima Hrvatska medijska scena, Suvremeno novinarstvo, Medijski žanrovi, Komunikologija masovnih medija, Odnosi s javnošću, Informacijske tehnologije i novinstvo i Novinarska praksa.
Radio kao profesionalni novinar preko 30 godina u različitim medijima, na radiju i televiziji, u tjednim i mjesečnim novinama, specijaliziranim u društvenim i ekonomskim pitanjima i događajima, poduzetništvu i menadžmentu. Bio je predsjednik Županijskog vijeća HND-a u Zadru, te član Središnjeg odbora HND-a u Zagrebu. Član je uredništva prvog međunarodnog elektronskog znanstvenog časopisa za filozofiju medija i medijska istraživanja u Hrvatskoj – In medias res. Koautor je četiri knjige – „Mediji i mladi”, „Mladi – odgoj za medije. Priručnik za stjecanje medijskih kompetencija”, „Deset dana bez ekrana” i „Tamna strana ekrana”.
