Kada danas u ruke uzmemo kovanicu neke valute, njena vrijednost obično je neznatna. Mali prostor dovoljan je za tek nekoliko informacija – državu kojoj pripada, vrijednost, godinu kovanja te poneki simbol na poleđini.
Novci iz dalje prošlosti sasvim su druga priča. Često vrijede znatno više nego su vrijedili u vrijeme kada su bili u optjecaju, znaju biti unikatni, a s malog prostora lica i naličja – aversa i reversa – dade se pročitati više povijesnih podataka nego iz nekih udžbenika.
Jedan takav numizmatički nalaz nedavno je došao u ruke Mate Ilkića, docenta na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru, kojem je na prvi pogled bilo jasno o čemu se radi. To je novac jadranske Korkire, površinski nađen na gradini Budim kod Posedarja, te je njezin prvi nalaz u Liburniji, a općenito tek šesti, uključujući i jedan za koji se već odavna zna samo preko spomena u stručnoj literaturi. K tomu, budimski primjerak iznimno je značajan i zato što prema prikazu na reversu pripada vrsti koja do sada nije bila poznata.
Ovaj iznimno zanimljiv numizmatički nalaz jadranske Korkire, prvi takav nakon više od 100 godina, Ilkić je objavio u najnovijem broju Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, vrsnom glasilu Arheološkog muzeja u Splitu. Aversnim prikazom glave Apolona istovjetan je otprije poznatim nalazima. No, od njih se razlikuje reversnim sadržajem, gdje se, uz prikaz klasa pšenice, prvi puta javlja legenda KOP. Taj numizmatički nalaz iz helenističkog razdoblja s budimske gradine pripada među najstarije novce koji su bili u optjecaju na području južne Liburnije. Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru darovao ga je Pero Kožul, mještanin Ražanca. Inače, taj zaljubljenik u kulturnu baštinu zaslužan je i za otkriće arheoloških tragova keramičarske radionice u priobalju uvale Plemići nedaleko od Ljupča, za sada jedinstven lokalitet takve vrste iz rimskog razdoblja sa šireg zadarskog područja. Zbog svoga entuzijazma, Kožul je primjer izvrsne suradnje s arheolozima.
– Sredinom 2014. saznao sam za stari novac koji je slučajno nađen tijekom razminiranja minski sumnjivog Budima, goleme liburnske gradine koja se početkom Domovinskog rata nalazila na prvoj crti bojišnice. Naime, za potrebe dokumentiranja numizmatičke građe s područja sjeverne Dalmacije tada mi je iz jedne zadarske privatne zbirke bio ustupljen novac, uz napomenu da ga je na tom arheološkom lokalitetu, oko jednog kilometra južno od Posedarja, uz brojne druge nalaze pronašao jedan pirotehničar podrijetlom iz Požege. Kasnije, koncem te godine i tijekom sljedeće uspio sam dokumentirati još niz raznovrsnih numizmatičkih nalaza s gradine Budim, koji su završili u različitim privatnim zbirkama. Većina numizmatičkih nalaza pripada predcarskom razdoblju, među kojima dominiraju oni Kartage i Numidije. U više primjeraka zastupljen je i novac Egipta, južne Italije i Sicilije te Rimske Republike. Nađeni su i novci ilirskog vladara Baleja. Slijedi ponešto rimskog carskog novca te onoga iz srednjega i ranoga novog vijeka. Prema toj numizmatičkoj građi život na gradini Budimu tekao je u kontinuitetu od mlađega željeznog razdoblja pa sve do približno 18. stoljeća, istaknuo je Ilkić.
Novac jadranske Korkire cirkulirao je na znatno širem području, nego što se to ranije moglo pretpostavljati. Pomorskom trgovinom dospio je, doduše u skromnom broju, i u Liburniju. Datira negdje iz 3. stoljeća prije Krista, i to možda iz prvih desetljeća njegove druge polovice. Novac s liburnske gradine Budim iskovan je od bakrene slitine. Na aversu je arhaični prikaz mlade, golobrade i ovjenčane glave koja upućuje na Apolona. Glavnu novinu na novcu s Budima čini kratica KOP na reversu, čija grčka slova teku retrogradno, te se odnose na KOPKΥΡΑΙΩΝ.
Ilkić ističe kako arheolozi, nažalost, još uvijek nisu uspjeli locirati položaj naselja na otoku Korčuli iz helenističkog razdoblja kojemu bi pripadalo ime s novca, iako bi vjerojatno trebalo biti na području današnje Lumbarde. Aversni prikaz Apolona upućuje na grčke koloniste, jer je taj bog bio, među inim, zaštitnik njihovih gradova. No, tko god oni bili, čini se, intenzivnije su se bavili poljodjelstvom, što sugerira prikaz klasa pšenice na reversu njihova novca.
Budimski nalaz novca jadranske Korkire važan je doprinos numizmatičkoj topografiji i tipologiji. Također, on ukazuje na kulturne i trgovačke veze između liburnskih zajednica iz sjeverne Dalmacije i grčkih kolonista na južnom Jadranu, o čemu se inače jako malo zna.
Raniji nalazi iznimno rijetkog novca jadranske Korkire čuvaju se u Berlinu, Splitu i Zagrebu. Njima se odnedavna priključio i Zadar, gdje je budimski nalaz, uz ostalu numizmatičku građu pronađenu u brojnim arheološkim istraživanjima diljem sjeverne Dalmacije, potaknuo osnivanje numizmatičkog kabineta na Odjelu za arheologiju zadarskog Sveučilišta, što je ideja vrijedna pohvale.
_1499436912.jpg)
