U organizaciji TZ Sveti Filip i jakov profesor sa zadarskog sveučilišta dr. Mato Ilkić održat će prezentaciju i predavanje na temu „Otočić Ričul: Potopljeno naselje pod morem”, 17. prosinca 2015 godine u 18 sati u prostorijama Mjesnog odbora Turanj.
Tim povodom dr. Ilkić za javnost je uputio sažetak svoje prezentacije o nalazima starim više tisuća godina:
“U podmorju uz otočić Ričul nedaleko mjesta Turanj u sjevernoj Dalmaciji djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru nedavno su završili drugu istraživačku kampanju prapovijesnog nalazišta, kakva su vrlo rijetka na Jadranu. U podvodnim istraživanjima sudjelovali su arheolozi: doc. dr. sc. Mato Ilkić (voditelj istraživanja), doc. dr. sc. Mate Parica (zamjenik voditelja istraživanja), Marko Meštrov i Maja Kaleb. Pomagali su i studenti arheologije: Sara Iglić i Paulo Iglić te Mario Sajatovski, svi iskusni ronioci. Prostrani lokalitet leži na dnu dubine do oko 3 metra.
Riječ je o bogatim arheološkim ostatcima koji su vjerojatno pripadali prapovijesnom naselju s lukom. Tu je lociran i potopljeni nasip od kamena dug oko 300 metara, kojim je prije više tisućljeća otočić Ričul bio spojen s obližnjim kopnom. U podmorju su vidljivi mnogobrojni drveni piloni, koji su zabijeni duboko u dno. Oni tvore pravilne formacije u više redova, približno paralelne s crtom današnje obale. Na cjelokupnom podvodnom nalazištu razasuti su mnogobrojni ulomci raznovrsne prapovijesne keramike. Ona tipološki pripada repertoaru posuđa brončanog i starijeg željeznog doba. Pregledom terena zamijećeni su i ulomci velikih keramičkih posuda, koji su potkraj prapovijesti uvezeni s područja južne Italije, i to iz Apulije. Među pokretnim arheološkim nalazima dominira domaća keramika za svakodnevnu uporabu. Uglavnom je tamne boje i grublje fakture s primjesom kalcita. Prevladavaju lonci, zdjele i šalice. Pojedini primjerci su ukrašeni trakama. Posuđe je često s ručkama, koje pored funkcionalne ponekad imaju i dekorativnu ulogu. Otkriven je i ulomak kamene sjekire s rupom za nasađivanje drvene drške, za sada jedan od najstarijih nalaza iz podmorja uz otočić Ričul. Nađeni su i arheološki ostatci nastamba.
Slijede artefakti koji su karakteristični za zajednice usmjerene prema moru. To su keramički utezi te igla od jelenjeg roga s kružnom rupom, alatke koja je služile za izradu ribarskih mreža. Otkriveno je i mnoštvo kostiju domaćih životinja, tj. koza i ovaca. Koštani nalazi kopnene faune svjedoče o stočarstvu kao važne privredne grane predliburnske populacije. Ali to nije sve. Među bioarheološkim nalazima ističe se koštica masline, njezin najraniji trag na širem području Zadra. Tipološke i tehnološke karakteristike pronađenih arheoloških svjedočanstava u podmorju uz otočić Ričul u Pašmanskom kanalu ukazuju na postojanje prastare lučke konstrukcije i pripadajućeg joj naselja. Radiokarbonskom analizom jednog od izvađenih drvenih pilona, tj. metodom 14 C, datiran je nastanak konstrukcije uz otočić Ričul u razdoblje oko 1500. godina prije Krista. Dakle, taj veliki građevinski poduhvat obavljen je prije približno 3500 godina. Izvela ga je nama slabo poznata brončanodobna zajednica koja je živjela uz Pašmanski kanal prije pojave Liburna. Smještanje nastanka te monumentalne konstrukcije u srednje brončano doba otvara nove mogućnosti za poznavanje razdoblja do sada gotovo nepoznatog na području sjeverne Dalmacije, najavio je dr. Ilkić
