Londonska Nacionalna galerija 9. studenoga predstavit će dosad najsveobuhvatniju izložbu velikog talijanskog renesansnog slikara Leonarda da Vincija, najvećeg genija renesanse, piše britanski Guardian.
Na izložbi “Leonardo da Vinci: Painter at the Court of Milan” (Leonardo da Vinci: slikar s milanskog dvora), najcjelovitijoj dosad, bit će predstavljeno sedam umjetnikovih remekdjela te 50-ak crteža. Sedam slika je mnogo uzme li se u obzir da u svijetu postoji samo 15 dovršenih slika čije se autorstvo može pripisati Leonardu, te da je ih slikar u svome životu naslikao tek 20.
Organizirati bilo kakvu izložbu jednoga od najkompleksnijih umjetnika u povijesti iznimno je težak zadatak, s obzirom krhkost slika u kombinaciji s činjenicom da ih institucije u čijem su vlasništvu nevoljko puštaju iz zemlje.
Riječ je o slikama iz 20-godišnjeg razdoblja koje je Leonardo proveo u Milanu na dvoru svojega mecene, milanskog vojvode Ludovica Sforze, od 1482.-1499. Osim tih sedam slika, izložba obuhvaća i osmu “Krist spasitelj svijeta” koja se tek odnedavno pripisuje umjetniku. Unatoč malom broju slika, izložba uspješno prikazuje Leonardov razvojni put, od naglih prijelaza svjetla i sjene u “Portretu glazbenika” iz 80-ih godina 15. stoljeća, do nježnog vela prigušenih boja korištenih za stvaranje lica “Krista spasitelja svijeta” 20 godina kasnije.
Uz poznatu sliku “Dama s hermelinom” (1490.), među izloženim djelima su “La belle ferronniere” (1490.-1496.), slika poznata i kao “Portret nepoznate žene” posuđena iz pariškog Louvrea, “Madonna Litta” (1490.) iz muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu te “Sveti Jeronim” (1480.) iz vatikanske Pinacotece. Nadalje, tu su dvije verzije “Bogorodice na stijeni” – jedna iz Nacionalne galerije te druga pristigla iz Louvrea.
Posljednji dio izložbe predstavlja reprodukciju u originalnoj veličini Leonardove “Posljednje večere”, posuđene iz Kraljevske akademije, upotpunjene pripremnim skicama za tu sliku.
Slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, matematičar i inženjer, Da Vinci (1452.-1519.) osim umjetnosti dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja i urbanistici.
Njegove slike “Posljednja večera” (1495.-97.) i “Mona Lisa” (1503.-06.) pripadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok više od 6000 njegovih sačuvanih zapisa odražava duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena. Da Vinci je prvi afirmirao “sfumato” tehniku, odnosno postizanje učinka magličastog vela vještim izbjegavanjem oštrih obrisa i graničnih linija.
Izložba je otvorena do 5. veljače 2012.