Odjel sociologije Sveučilišta u Zadru priredilo je predavanje preofessor emerite prof. dr. sc. Inge Tomić-Koludrović, koje je imalo karakter svečanog, ali i intelektualnog.
Na Odjelu su ponosni na značaja te najviše i počasne znanstvene titule koju je dobila sociologinja Inge Koludrović Tomić. Ona je svoju znanstvenu karijeru ostvarila na zadarskom sveučilištu. Među ostalim je donijela renesansu Odjelu za sociologiju i postavila ga na čvrste noge nakon što mu je prijetilo gašenje.
.- Njezina biografija bi pojela vrijeme za predavanje, u publici ima jako puno onih koju su za našu profesoricu vezani još od srednje škole, istaknula je pročelnica Odjela Valerija Barada. Ja sam još uvijek na doktorskom studiju i ovu kuću osjećam kao svoju, kazala je na čestitke emerita Inge Tomić Koludrović.
Ona je na predavanju, održanom u novom prostoru SEP-a (zgrada nekadašnje tehničke) predstavila svoje posljednje veliko međunarodno istraživanje iz kojeg je izvukla temu “Kulturna participacija i sociodigitalne nejednakosti: Hrvatska u europskom kontekstu”.
Možda bi to bio i vrhunac znanstvenih radova i istraživanja područja kulture kojim se, kako je podsjetila prof. Tomić- Koldurović, zadarska sociologija bavila posljednjih 20 godina.
Nositelj istraživanja za Hrvatsku je Institut Ivo Pilar iz kojeg je prof. Inga Koludrović Tomić otišla u mirovinu.
Istraživanje se radilo tri godine, a sudjelovalo je devet europskih zemalja. Hrvatska kao posljednja članica EU te Srbija kao referentna točka zemalja izvan EU koja je i financirala projekt.
U anketi je sudjelovalo 13 343 ispitanika, a provele su se i druge metode sociološkog istraživanja koje su donijela nova saznanja. Ona bi trebala poslužiti mjerodavnima u kreiranju novih kulturnih politika. Počelo je od samog pomanja kulture, gdje je ispitanicima iz nordijskih zemalja, Francuske, Španjolske te Velike Britanije, kultura sve što se vezuje uz razne oblike života, do onog klasičnog kojeg su dali anketirani iz Hrvatske i Srbije. Za nas je kultura i dalje kazalište, muzeji, umjetnosti te kulturno ponašanje, navela je prof. Tomić Koludrović.
Ključno pitanje je bilo povezanosti društvene nejednakosti u korištenju digitalne tehnologije.
Hrvatska je digitalno slabija populacija, osim mladih koji tu odskaču, istaknula je sociologinja. Međutim, njihova „online“ kulturnih praksa svodi se na infulensere i društvene mreže, među kojima prednjači Tik- Tok u čemu je Hrvatska iza Srbije. Ispitivanja su pokazala i kako žene manje izlaze vani, i samim time manje sudjeluju u “offline” kulturnim praksama.
Istodobno generacija 60 plus, među ispitanicima iz Hrvatske, nostalgična je prema tzv. visokoj kulturi koja im je sada materijalno nedostupna, ali imaju želju. Za razliku od njihovih vršnjaka iz razvijenih europskih zemlja koji sebi mogu priuštiti i sudjelovanje na kulturnih događanjima.
Hrvati su na zadnjem mjestu po praćenju i sudjelovanju u kulturnim praksama, ali su prvi kada su u pitanju trivijalni digitalni sadržaji, ubacio se Mirko Petrić koji je također sudjelovao u tom HORIZON 2020 istraživanju. Ono je provedeno kako bi odgovorilo na pitanje koliko kultura može pridonijeti dobrobiti i zdravlja EU građana.
Jedna od zanimljivosti istraživanja koju je navela sociologinja, bila je kod ispitanika iz sjevernoeuropskih zemalja kojim su nerado odgovarali na pitanje ekonomske, religijske ili vjerske pripadnosti, smatrajući kako to zadire u njihovu individualnost. Oni bi se svodili na jedva mjerljivo zadovoljstvo, dodala je Nositeljica istraživanja koje je donijelo i određene zaključke kao i savjete.
I dok je u Hrvatskoj i dalje fokus na kreativnim industrijama, imamo zastarjela istraživanja područja kulture, a mantra o značaju STEM područja je također zakašnjela. Naime, bez dodavanja humanističkih i umjetničkih sadržaja, nema napretka, ustvrdila je prof. Inga Koludrović Tomić. Ideja za novu EU kulturnu politiku zasniva se na stvaranju veće društvenosti.
