ZADAR– Danas na Sveučilištuu Zadru započinje šesti Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (INCC 2010). Na kongresu koji će trajati tri dana sudjelovat će 49 sudionika (arheologa, povjesničara, numizmatičara…) iz 11 zemalja koji će svoje teme i rezultate istraživanja predstaviti u 39 radova i izlaganja. Među njima je i nekolicina mladih zadarskih arheologa.
– U posljednjih stotinjak godina na mnogobrojnim arheološkim lokalitetima u sjevernoj Dalmaciji otkrivena je bogata i raznovrsna numizmatička građa. Slabo je poznata široj javnosti jer je bilo malo onih koji su se njome bavili. Od starijih numizmatičkih nalaza, cjelovito je znanstveno obrađena samo jedna ostava rimskih denara iz Zadra. O iznimno vrijednom skupnom nalazu iz Pridrage dati su samo osnovni podaci. To golemo blago, skriveno potkraj srednjega vijeka, slučajno je otkriveno prije pedesetak godina. Iako sadrži više od tisuću raznovrsnih kovanica, objavljena ih je tek nekolicina. Ta ostava je osobito zanimljiva zbog toga što sadrži više stotina srebrnjaka s natpisom MONETA DALMATIE, vrste novca koja je iznimno rijetka. Također, na različitim arheološkim lokalitetima na širem zadarskom području puno je otkriveno i pojedinačnih numizmatičkih nalaza, ali ih je malo publicirano, kazao nam je o numizmatičkim nalazima šire zadarske okolice dr. sc. Mato Ilkić, profesor Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i jedan od organizatora Međunarodnog numizmatičkog kongresa.
Sudeći po Ilkićevim tvrdnjama, čini se da proučavanju staroga novca ipak dolaze bolji dani.
– Posljednjih nekoliko godina kod desetak uglavnom mlađih znanstvenika javio se interes za numizmatikom. Riječ je uglavnom o entuzijastima, koji su završili studij arheologije na Sveučilištu u Zadru. Neki od njih već su se dokazali kao vrsni poznavatelji te iznimno zahtjevne i složene znanstvene discipline. Oni su već objavili niz numizmatičkih radova u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima. Tematizirajući stari novac, održali su i nekoliko predavanja na međunarodnim kongresima. Time su dokazali da su u znanstvenom smislu posve ravnopravni sa svojim kolegama u inozemstvu, objašnjava Ilkić.
Tako će među sudionicima ovogodišnjeg kongresa sudjelovati niz mladih arheologa poteklih sa zadarskog Odjela za arheologiju. Sudionici kongresa iz Zadra su Martina Čelhar, Marko Meštrov, Eduard Visković, dr. sc. Karla Gusar, mr. sc. Dario Vujević, Mate Parica, Martina Dubolnić Glavan, Vedrana Glavaš, Ina Divac, Siniša Pamić, dr. sc. Tomislav Fabijanić, Lujana Paraman, Šime Vrkić, Marija Radaljac, Vesna Zmajić, dr. sc. Anamarija Kurilić, dr. sc. Ivo Fadić, Berislav Štefanac, Ana Jordan Knežević, Luka Bekić te Mladen Pešić.
Neočekivana otkrića
Martina Čelhar, asistentica Odjela za arheologiju na zadarskom Sveučilištu je pripremajući svoj diplomski rad iz teme numizmatike otkrila nepoznatu vrstu rimskog carskog novca. To se, tvrde upućeni, rijetko događa, jer je proučavanje rimskih moneta već odavno privuklo mnoštvo svjetskih znanstvenika, koji su ih, uloživši golemi trud, publicirali u standardnom katalogu Roman Imperial Coinage. No, taj sustavni katalog u svojih deset svezaka ne poznaje vrstu koju je zamijetila Martina Čelhar. Inače, novac je otkriven u jednome od rimskih grobova na Relji, posljednjem počivalištu antičkih stanovnika Jadera. Njegova osobitost je u tome što ima dva aversa, dakle posve isti tekstualni i figuralni sadržaj na obje strane. Taj bakrenjak je iskovan u Rimu, i to na početku vladavine cara Trajana. Vjerojatno je riječ o probnom otkovu, koji je nehotice završio u optjecaju.
Marko Meštrov, djelatnik muzeja u Biogradu je prije nekoliko godina otkrio u zaleđu Pakoštana vrlo zanimljivu i nadasve veoma rijetku rimsku provincijalnu kovanicu. Ona potječe iz lidijske Filadelfije. Uz pomoć domaćih i međunarodnih stručnjaka utvrđeno je da u svijetu postoji još samo jedan takav novac.
Prije nekoliko dana došlo se do spoznaje o još jednoj nepoznatoj vrsti staroga novca. Za to je ponajviše zaslužan Eduard Visković, apsolvent arheologije na zadarskom sveučilištu. Za potrebe izrade svog diplomskog rada on obrađuje i numizmatičku građu iz Muzeja Hvarske baštine. Jedna od kovanica iz te institucije pripada sultanu Sulejmanu Veličanstvenom, vrsti akče koja je dosad bila posve nepoznata, na što je upozorio Slobodan Srećković, ekspert za osmanlijski novac. Također, iznimno je rijedak keltski novac otkriven u Sotinu, slabo istraženom višeslojnom arheološkom nalazištu u hrvatskom Podunavlju. U likovnom smislu tu je vrlo zanimljivu srebrnu kovanicu koja datira iz 2. st. prije Krista publicirao dr. sc. Mato Ilkić. Postoji još samo jedan sličan primjerak, koji se čuva u Parizu.
