U Zadru je danas započela peta međunarodna konferencija „Multilingual Digital Terminology Today: Design, Representation Formats and Management Systems (MDTT 2026)”, koja okuplja vodeće europske i svjetske stručnjake iz područja terminologije, računalne lingvistike, specijalizirane leksikografije i obrade prirodnog jezika.
Dvodnevni skup održava se 25. i 26. lipnja, a radni jezici konferencije su engleski, francuski i hrvatski. Dan uoči konferencije održan je i popratni događaj DETECH 2026 Challenger, posvećen suvremenim izazovima digitalne terminologije.
Ovogodišnja konferencija usmjerena je na razvoj digitalnih terminoloških resursa, njihove modele prikaza, metode upravljanja te primjenu umjetne inteligencije u terminološkim istraživanjima. Poseban naglasak stavljen je na analizu potreba korisnika, strukturu terminoloških baza podataka, formate za predstavljanje podataka te metode automatskog izdvajanja i validacije terminologije.
– Postoji posebna primjerenost održavanja konferencije o jeziku i znanju upravo na ovom mjestu. Zadar ima najdužu sveučilišnu tradiciju u Hrvatskoj: dominikanski Studium generale, kasnije poznat kao Universitas Iadertina, osnovan je ovdje već 14. lipnja 1396. godine. Gotovo u dan, prije šeststo trideset godina, učenjaci u ovom gradu započeli su rad poučavanja i istraživanja koji se, u ovom ili onom obliku, nastavlja i danas u ovoj dvorani. Kada je Sveučilište ponovno osnovano odlukom Hrvatskog sabora 2002. godine, nije započelo novu priču, nego je nastavilo jednu vrlo staru. Prvi studij u Zadru bio je posvećen filozofiji, teologiji i slobodnim umijećima – disciplinama koje danas nazivamo humanističkima. Od samoga početka ovo je bilo mjesto posvećeno riječima: njihovu preciznom značenju, načinu na koji se znanje imenuje, definira, uređuje i prenosi. Pitanja koja vas ovdje okupljaju ovoga tjedna – kako obuhvatiti pojmove, kako ih vjerno predstaviti na različitim jezicima, kako specijalizirano znanje učiniti dostupnim i uporabljivim – uistinu su vrlo stara pitanja u modernom ruhu. Zato je konferencija ove vrste važna ne samo za naše lingviste i terminologe nego i za Sveučilište u cjelini – istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
Okupljanje stručnjaka iz cijele Europe i šire, od Padove, Pariza i Lisabona do Granade, Soluna, a sada i Zadra, istaknuo je, upravo je vrsta dijaloga kakvu ova institucija želi poticati.
Konferenciju je otvorilo predavanje francuske znanstvenice Mojce Pecman sa Sveučilišta Paris Cité, koja je govorila o društveno relevantnim novim terminima poput „doomscrollinga” ili „data pollutiona”. U svom izlaganju istaknula je kako takvi izrazi odražavaju suvremene društvene promjene te otvorila raspravu o ulozi generativne umjetne inteligencije u njihovu definiranju i tumačenju.
Prvoga dana predstavljena su brojna istraživanja o primjeni velikih jezičnih modela (LLM) u terminološkom radu. Među temama našli su se pravna terminologija, terminološke varijacije u visokom obrazovanju, automatsko razrješavanje značenja pravnih homonima, kao i metode ekstrakcije termina u velškom, engleskom i katalonskom jeziku. Posebnu pozornost izazvala su izlaganja o terminologiji rata u Ukrajini, procjeni učinkovitosti velikih jezičnih modela pri izdvajanju termina iz tehničkih standarda te usporedbi umjetne inteligencije i neuronskog strojnog prevođenja u području kibernetičke sigurnosti.
Drugoga dana konferencije glavno će predavanje održati Laurent Romary iz francuskog istraživačkog instituta INRIA. Njegovo izlaganje bit će posvećeno modeliranju jezičnih profila za višejezične leksičke resurse i novim standardima za opis jezičnih varijeteta.
Program uključuje i rasprave o suradnji čovjeka i umjetne inteligencije u upravljanju terminologijom, semantičkim modelima temeljenima na grafovima znanja, terminologiji održivosti, francuskom znakovnom jeziku, višejezičnim terminološkim bazama za transgender vokabular te prikazu stručnih neslaganja u terminologiji seksualnog identiteta.
Završni dio konferencije bit će posvećen iskustvima industrije, uključujući predstavljanje slučaja tvrtke Philips o prilagodbi terminoloških baza za primjenu umjetne inteligencije te istraživanja terminoloških varijacija u njemačkom visokom obrazovanju.
