Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, prema stavovima bolničkih liječnika, bolnica je s najkvalitetnijim upravljanjem i najboljim uvjetima rada u Hrvatskoj, pokazalo je longitudinalno istraživanje Hrvatske liječničke komore Studija hrvatskog liječništva 2024. Opća bolnica Zadar po istom je istraživanju na samom začelju, 36. od 39 obrađenih bolnica. Iza nje su tek dvije bolnice za rehabilitaciju i kao posljednji Srebrnjak. Međutim, prema uvjetima rada na visokom je 4. mjestu.
Na drugom i trećem mjestu po kvaliteti upravljanja nalaze se požeška Opća županijska bolnica i lovranska Klinika za ortopediju, dok su po uvjetima rada na drugom i trećem mjestu liječnici rangirali dvije zagrebačke klinike – Kliniku za dječje bolesti (tzv. Klaićeva bolnica) i Kliniku za psihijatriju Vrapče.
Hrvatska liječnička komora objavila je rezultate drugog vala ovog istraživanja, provedenog krajem 2024. godine, a koji se odnose na bolničke liječnike. Kroz više od 100 pitanja raspoređenih u pet modula, bolnički liječnici ocjenjivali su uvjete rada, kvalitetu upravljanja, edukaciju, sigurnost i druge aspekte radne svakodnevice. Bolnice su rangirane na temelju dva kompozitna indeksa – kvalitete upravljanja i uvjeta rada – koji su izračunati iz odgovora liječnika. Što je niža vrijednost indeksa, to bolnica ima bolju poziciju na rang-listi.
Studija, kao i u prvom valu istraživanja provedenom 2022. godine, pokazuje da bolnički liječnici upravljanje i uvjete rada u općim i specijalnim bolnicama ocjenjuju kao kvalitetnije od velikih bolnica. Naime, prvih deset mjesta oba indeksa zauzimaju upravo specijalne i opće bolnice. Jedina velika bolnica koja se plasirala među prvih deset je KB Dubrava (9. mjesto prema indeksu radnih uvjeta). Najbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek (12. mjesto), a po radnim uvjetima KBC Rijeka (14. mjesto).
“Zadovoljni smo visokim odazivom liječnika što pokazuje i povjerenje u HLK kao instituciju. Liječnici su, kao nositelji zdravstvene skrbi, ključna interna skupina za ocjenjivanje kvalitete bolničkih ustanova. HLK planira nastaviti provoditi ovo longitudinalno istraživanje svake dvije godine“, rekao je dr. Ivan Raguž, voditelj projekta i član Izvršnog odbora HLK-a.
Studija također donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je s vremenom koje ima za pacijente (55 %) i pokrivaju istodobno više radilišta (55 %). Tek svaki treći liječnik (36 %) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom. Samo 31 % liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji (46 %) komunikacijom izravno nadređenog. U proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio je izložen verbalnom vrijeđanju, dok je situacija s vrijeđanjem i prijetnjama kod liječnica još i gora. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgorjelosti zbog posla, premorenost i manjak energije.
U drugom valu anketnog istraživanja sudjelovalo je 29 % svih liječnika koji prakticiraju medicinu u Hrvatskoj, a autori istraživanja su prof. dr. sc. Ivan Čipin i izv. prof. dr. sc. Šime Smolić.
