Iako je natječaj za sanaciju “Crnog brda” otpadne troske kraj Biljana Donjih u tijeku, Hrvatska mora platiti kaznu jer sanacija kasni godinama. Za problem otpadne troske odavno znaju Europska komisija i Sud Europske Unije koji je, kako piše Dnevnik.hr, donio presudu – Hrvatska mora platiti kaznu u iznosu od milijun eura paušalno plus 6500 eura na dan dok se ne obavi sanacija. Odlučio je tako Sud Europske unije koji je Hrvatskoj izrekao financijske sankcije zbog oko 140 tisuća tona troske koja, tvrde, uništava okoliš i zdravlje ljudi.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj za uklanjanje “Crnog brda troske” krajem prosinca 2023. godine, no bilo je već kasno s obzirom na to da je Europska komisija tužila RH zbog nepoštivanje sudske odluke iz 2019. prema kojoj je država trebala već sanirati ovo nelegalno odlagalište koje predstavlja zdravstveni rizik i ekološku katastrofu.
U srpnju 2024. Fond je konačno donio odluku o odabiru izvođača, no onda se splitska zajednica ponuditelja žalila na postupak. Državna komisija prošle je jeseni uspjela riješiti spor i odbacila žalbu, no Fond još uvijek nije potpisao ugovor s odabranim izvođačem – Kemokop iz Dugog Sela koji bi za ovaj veliki posao trebao dobiti 14 milijuna eura, odnosno 17,5 milijuna eura s PDV-om.
Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković također je za Dnevnik.hr komentirala presudu: “Najprije ću reći da će ministarstvo u potpunosti poštivati odluku suda EU te će u zakonitom roku platiti i nastaviti plaćati, s obzirom da imamo dnevne iznose koji nisu paušalni, dodijeljenu kaznu. Kazna je milijun eura jednokratna te 6500 eura po danu”.
Nakon složenog postupka nabave za sanaciju brda koji je dao nadu mještanima da će ovog puta problem doista riješiti, nevjerojatno je da ministrica dodaje: “Da se još jednom sagleda mogućnost iskorištavanja ove troske kao mineralne sirovine, odnosno kao materijala za građevinarstvo”, rekla je ministrica Vučković za Dnevnik.hr.
Te navode potvrđuje i izvješće o stanju u gospodarenju otpadom kojeg je upravo jučer objavilo njeno ministarstvo .
– Fond je, uvažavajući odredbe Zakona o gospodarenju otpadom, proveo otvoreni postupak javne nabave. U dosadašnjem tijeku postupka, odbačene su uložene žalbe. U međuvremenu se, s obzirom na stajališta nadležnog tijela za zaštitu imovinskopravnih interesa RH, još jednom nastoji provjeriti mogućnost iskorištenja troske, a radi usporedbe troškova sanacijskih rješenja s troškovima penala zbog neuklanjanja troske s lokacije u Biljanima Donjim, navodi se u izvješću.
Pri tome valja napomenuti da je Fond u natječaju predvidio tri modela uklanjanja otpadne troske od kojih jedan predviđa da će izvođač samo zbrinuti materijal bez daljnjeg iskorištavanja. Drugi model predviđa postupak oporabe troske, a treći model kombinaciju zbrinjavanja i oporabe.
Svaki pokušaj da se troska proda ili iskoristi, nije urodio plodom. Htjela je to doduše napraviti zajednica ponuditelja tvrtke Brina iz Splita i Uzda iz Sinja koja je i pokrenula žalbu pred Državnom komisijom koja im nije uvažena.
Uzrok ovog onečišćenja je neodgovorno postupanje tvrtke koja je izvodila sanaciju bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura. Dio troske je odložen u Biljanama Donjim te, unatoč nalozima nadležnih tijela, nije uklonjen. Europski sud je 2019. godine donio prvu presudu o ovom slučaju te izrijekom rekao da se radi o otpadu koji treba biti uklonjen, navodi se u izvješću Ministarstva te dodaje:
– “Budući da su nadležna tijela smatrala kako ovaj materijal ipak može imati uporabna svojstva, u dva navrata se, u cilju zaštite imovinskopravnih interesa RH, troska nastojala prodati, no nitko se nije javio na poziv”.
U istom su izvješću u Ministarstvu mudro zaključili da postoji potreba “redovitih konzultacija u javnosti na temu gospodarenja otpadom” u vezi „crnih točaka“ na čijoj sanaciji su pokrenute mjere. Stoga u ožujku najavljuju konzultacije u vezi dvije točke u Zadarskoj županiji – Biljane Donje i Benkovac.
Na kraju, Dnevnik.hr zaključuje nešto drugačije – oko 140 tisuća tona troske leži i dalje u Ravnim Kotarima. Posljednjih 15 godina, otkako je troska dovezena iz Šibenika i bivše Tvronice elektroda i ferolegura. Problemom su se bavile četiri Vlade, nekoliko Ministarstava, a vrući krumpir sad je u rukama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
