U Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu u utorak 15. listopada u 19 sati održat će se predavanje Josipe Barake Perice „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra“. Predavanje organiziraju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.
Josipa Baraka Perica diplomirala je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 2006. završila je trogodišnji specijalistički studij na Papinskom zavodu za kršćansku arheologiju u Rimu (Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana) na kojem je godine 2013. i doktorirala. Od 2006. zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kojem u zvanju izvanredne profesorice održava nastavu na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija.
Zadar je kao vodeće liburnsko središte početkom 1. st. postao kolonija rimskih građana – Colonia Iulia Iader. Kolonija je kao upravna jedinica obuhvaćala grad unutar zidina, sa svim obilježjima urbanoga središta, ali i izvangradsko područje koje je bilo gospodarski temelj same kolonije – ager. Uobičajeno obilježje agera kolonije bila je centurijacija, odnosno podjela na centurije jednake veličine, koje su služile boljoj organizaciji prostora i lakšem upravljanju njime, ali i za određivanje vrijednosti zemljišta. Zadarski je ager uključivao maksimalni prostor plodne zemlje na kopnu i na otoku Ugljanu. Centurije su bile kanonskoga modula 710 x 710 m (20 aktusa), a kardi i dekumani bili su orijentirani uz liniju obale, slijedeći geomorfologiju terena i oblikujući mrežu koja je opstala do danas.
Agrarni pejzaž Iadera organizirao se prema principima rimske agrimenzure, a prostor agera, iako se od trenutka formiranja kontinuirano mijenjao djelovanjem ljudskih i prirodnih čimbenika, sačuvao je ostatke antičke centurijacije koji su vidljivi u današnjoj podjeli urbanog prostora grada izvan povijesne jezgre. Upravo valorizacijom održivosti rimskog sustava mjerenja zemljišta unutar suvremenoga cestovnoga gradskog sustava otvaraju se brojne mogućnosti za novu prepoznatljivost grada i njegove arheološke baštine.
Izrada projektnog prijedloga rezultat je dobre suradnje stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Uz izv. prof. dr. sc. Josipu Baraka Pericu s Odjela za arheologiju, u izradi su aktivno sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ante Blaće s Odjela za geografiju, dipl. arh. Filipa Jurković Pešić, voditeljica Sveučilišne arheološke zbirke s Odjela za arheologiju, izv. prof. dr. sc. Franjo Pehar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Gregory Zaro s Odjela za antropologiju i Instituta za klimatske promjene (University of Maine, USA).
